Na lokalnim izborima, koji će u BiH biti održani u oktobru, za pozicije gradonačelnika i načelnika kandidovano je samo 29 žena od ukupno 385 kandidata.
Iz Fondacije “Udružene žene Banjaluka” kažu da broj žena kandidatkinja koji iznosi samo oko sedam odsto od ukupnog broja jasno pokazuje da su žene i dalje značajno podzastupljene u političkim procesima.
Žene su, od ukupno 142 lokalne zajednice u BiH, kandidati u svega njih 28, od čega jedino opština Novo Goražde ima dvije kandidatkinje, i to Milu Petković, koja se bori za svoj treći uzastopni mandat, i Jovanu Kovačević.
“Posebno je zabrinjavajuće što čak 114 opština nema nijednu ženu kandidatkinju za najviši položaj u lokalnoj zajednici, što ukazuje na duboko ukorijenjene strukturalne prepreke koje sprečavaju žene da uđu u politiku na lokalnom nivou”, navode iz “Udruženih žena Banjaluka”.
Kako ističu, “duboko ukorijenjeni patrijarhalni obrasci i dalje dominiraju u političkoj kulturi BiH, sprečavajući žene da napreduju i zauzmu liderske pozicije, jer se njihovo učešće u politici ne podstiče na adekvatan način”.
Kada je riječ o gradonačelničkim pozicijama, osam gradova u BiH ima ženu kao kandidatkinju na lokalnim izborima.
Iz HDZ BiH dolaze dvije kandidatkinje u trci za rukovodeću poziciju grada – Lucija Pavlović u Bugojnu i Iva Raguž u Čapljini. Za poziciju gradonačelnice u najvećem gradu Srpske boriće se Jelena Trivić ispred Narodnog fronta, dok SDS – Volja naroda kao svoju uzdanicu u Prijedoru ima Maju Dragojević Stojić.
Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton imaju po dvije kandidatkinje za gradonačelnice. Dajana Čolić iz Demokratske fronte pokušaće postati gradonačelnica Lukavca, dok je Nihada Okanović ispred stranke “Naprijed BiH” u trci u Gračanici. Naša stranka je predstavila Behiju Kulović u Kaknju, dok iz redova SDA Erna Merdić Smailhodžić pretenduje za funkciju gradonačelnice u Zavidovićima.
Iz udruženja “Žene za žene International” Sarajevo naglašavaju kako je mnogo razloga koji utiču na političku participaciju žena.
“Ti razlozi su patrijarhalno društvo, gdje ženama nedostaje podrška porodice, odnosno supruga, zatim stereotipi i predrasude prema ženama u javnom i političkom životu, neadekvatne politike i podrška ženama unutar političkih stranaka, kao i neplaćeni ženski rad u kući te briga o djeci i starijima”, kažu za “Nezavisne novine” iz ovog udruženja i dodaju kako je za prosperitet društva neophodno maksimalno uključiti žene u izborni proces i učiniti da budu ravnopravne na svim poljima.
Najviše žena u trci za rukovodeće pozicije, njih pet, dolazi iz redova SNSD-a (Mila Petković – Novo Goražde, Snežana Ružičić – Jezero, Milka Ivanković – Istočni Drvar, Dušica Runić – Drvar i Bobana Velaga Lipić – Bosanski Petrovac), iz SDS Volje naroda (Maja Dragojević Stojić – Prijedor, Nataša Kušlaković – Donji Žabar, Jovana Kovačević – Novo Goražde, Željka Ikonić – Rogatica i Sanja Đurić – Milići) i iz HDZ BiH (Mirjana Golub – Fojnica, Ivana Smoljo – Busovača, Lucija Pavlović – Bugojno, Iva Raguž – Čapljina i Božana Bilandžija – Jajce).
Tri kandidatkinje na ovim izborima istupaju kao nezavisni kandidati (Delila Šahinović – Velika Kladuša, Branka Branković – Petrovac i Smiljka Radlović – Bosansko Grahovo).
Po dvije kandidatkinje ima SDP BiH (Emira Karić – Doboj Istok i Jasminka Begić – Doboj Jug), kao i novoosnovana stranka Naprijed BiH (Nihada Okanović – Gračanica i Lejla Karović – Goražde).
HDZ 1990 (Daliborka Matošević – Usora), Naša stranka (Behija Kulović – Kakanj), SDA (Erna Merdić Smailhodžić), RSS (Gorica Rikić – Ugljevik), Demokratska fronta (Dajana Čolić – Lukavac), Narodni front (Jelena Trivić – Banjaluka) i Koalicija trojka (Benjamina Karić – Novo Sarajevo) imaju po jednu kandidatkinju.
“Ženska mreža BiH” ističe da se o broju kandidatkinja govori samo pred izbore, a o broju žena na rukovodećim pozicijama skoro nigdje i nikad.
“Nažalost, mi smo spremni uložiti u proces ravnopravnosti polova samo deklarativno onoliko koliko nam je potrebno da zadržimo neki povoljan imidž u kontekstu našeg pozicioniranja unutar međunarodne zajednice”, kažu za “Nezavisne novine” iz “Ženske mreže BiH” i dodaju kako u BiH ne postoje sankcije za neizvršavanje obaveza koje imamo prema uspostavi ravnopravnosti polova na svim nivoima i u svim sferama, te da se stalno krijemo iza komplikovanog administrativnog sistema.
Zanimljivo je i da neke od kandidatkinja u ovaj izborni ciklus ulaze kao već iskusne na pozicijama načelnica. Tako, pored Mile Petković, u borbu za čak treći uzastopni mandat ulazi i Snežana Ružičić iz opštine Jezero, Milka Ivanković iz najmanje opštine u BiH Istočnog Drvara, ali i Dušica Runić u Drvaru.
Njih četiri su još, pored Nade Ćulap u opštini Odžak, jedine žene koje su vodile svoje lokalne zajednice u prethodne četiri godine, a da su direktno izabrane od strane građana. Podsjećamo, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, zbog specifičnosti izbora za čelnika Sarajeva, nije izabrana neposredno glasovima birača.
Podsjetimo, Lokalni izbori u BiH biće održani 6. oktobra, dok izborna kampanja počinje mjesec dana ranije.
