fbpx

Republika Srpska ne zna koliko imovine ima

Republika Srpska nema jedinstvenu i sveobuhvatnu evidenciju imovine kojom raspolaže i bez toga gotovo je nemoguće tom imovinom upravljati na efikasan način.

“Ne možete upravljati nečim, a ne znate šta imate, koliko to vrijedi, u kakvom je stanju. Treba napraviti registar i aktivno upravljati tim. Vjerovatno tu ima nečega što bi trebalo prodati, nešto dati u zakup ili koncesiju, ali u svakom slučaju bez popisa da znate čime upravljate teško je bilo šta organizovati i uraditi”, rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Trenutno sveobuhvatnu evidenciju o obliku vlasništvima ima jedino Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali samo o obliku vlasništva. U Republici Srpskoj situacija je trenutno takva da, recimo, javna preduzeća upravljaju svojom imovinom, različita ministarstva takođe onim što je pod njihovom nadležnošću, lokalne zajednice vode računa o svojoj imovini, razni organi republičke uprave opet imaju svoju imovinu i u suštini svako upravlja svačim, što je situacija od koje malo ko ima koristi.

Mnogi sagovornici s kojima smo razgovarali kažu da se dosad na imovinu koja je u vlasništvu RS uvijek gledalo s političkog aspekta, odnosno da je uvijek bilo priče o tome kome pripada ta imovina, državi BiH ili entitetima, ali da se o njoj nikada nije razgovaralo na način ko i kako njom upravlja, odnosno koliko ona može da bude u funkciji razvoja i profita. Koliko država, odnosno lokalna zajednica ima stanova, poslovnih prostora, građevinskog i obradivog zemljišta danas je nemoguće utvrditi i velikoj većini onih koji raspolažu društvenom imovinom ona predstavlja teret.

Neke procjene, paušalne doduše, govore da Republika Srpska raspolaže imovinom vrijednom više od 19 milijardi KM, što je veliki potencijal, ali s druge strane korist koju društvo ostvaruje po tom osnovu je na dramatično niskom nivou.

Po ocjeni pravnika, situacija sa državnom imovinom je dosta složena i često opterećena političkim procesima, od kojih vrlo često sve zavisi, ali se slažu da se njom ne upravlja na efikasan način. Kažu da je to s jedne strane i razumljivo s obzirom na to da se još nalazimo u tranziciji, posebno kada je transformacija imovine u pitanju, jer nekada je ta imovina dijeljena na korištenje ili upravljanje i ta priča još nije završena.

“Puno je tu problema. Republika Srpska je, recimo, donijela Zakon o restituciji, koji je visoki predstavnik stavio van snage. Svi se miješaju u te poslove, od institucija BiH do stranaca, i u takvom stanju vrlo je teško rješavati ta pitanja. Činjenica je da se imovinom ne upravlja na efikasan način i da treba raditi na tome, ali to je ogroman posao koji zavisi od politike”, rekao je Slobodan Radulj, bivši pravobranilac RS.

Zemlje regiona, prije svega Hrvatska i Srbija, posljednjih nekoliko godina ozbiljno rade na ovom pitanju s ciljem da se državnom imovinom upravlja na efikasan način. Hrvatska je čak formirala i Ministarstvo za državnu imovinu i 2014. godine je popisala. Popis te imovine pokazao je da država Hrvatska u svom vlasništvu ima čak 380.000 nekretnina i parcela, od čega 28.000 stanova. Vrijednost te imovine procijenjena je na više od 30 milijardi evra.

Nezavisne

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila