Početna BiH Projekat “zaključanih cijena” pao na ispitu, bio je to marketinški trik

Projekat “zaključanih cijena” pao na ispitu, bio je to marketinški trik

Od 1. septembra, kada prestaje važiti odluka Vlade Federacije BiH o “zaključanim cijenama” za 65 artikala, odnosno namirnica za osnovne životne potrebe, neće više biti zaključanih cijena. Ovo je Faktoru, na neki način, potvrdio Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi FBiH, koji je rekao da se očekuje Zakon o kontroli cijena u FBiH i da automatski ova odluka svakako prestaje važiti.

Međutim, neizvijesno je hoće li u septembru ovaj zakonski prijedlog biti u parlamentanroj proceduri, tako da, po svemu sudeći, neće više biti organičenja cijena ni za artikle koji se računaju kao osnovne životne namirnice.
Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH oštro su kritikovali poteze Ministarstva trgovine FBiH, posebno projekt “zaključavanja cijena”, koji ocjenjuju kao marketinšku i neefikasnu mjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru za Faktor zastupnici Haris Šabanović (SDA), Admir Čavalić (SBiH) i Mirza Čelik (DF) ističu da Vlada umjesto dugoročnih ekonomskih reformi pribjegava populističkim rješenjima koja nemaju stvarne efekte, te upozoravaju na zabrinjavajuće ekonomske pokazatelje u zemlji.
“Kataloška akcija” propala
Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH, tvrdi za Faktor kako je projekat Ministarstva trgovine FBiH “zaključavanje cijena” bio njihova kataloška akcija i da nije siguran kakve je efekte imala.
– Sada Ministarstvo ovim potezom kaže: evo, nismo spremni ni tu katalošku akciju da provedemo. Mislim da je potpuni promašaj sve ono čega se to ministarstvo dotaklo u ove dvije i po godine. Sve što su uradili nakaradno je i samo su otvorili nove probleme tamo gdje problema nije bilo, i dali su ljudima obećanja koja ne mogu da ispuniti. Tako je i sa “zaključanim cijenama” – kaže Šabanović.

Zaključane cijene za 65 osnovnih proizvoda ostaju do 1. septembra
Ističe da je teško da će Zakon o kontroli cijena u FBiH doći u septembru pred parlamentarce, možda da to bude neka manja izmjena pa da ide u hitnu proceduru.
– Ali poznavajući ih, ako to bude septembar 2026. godine, bit će dobro – zaključuje Šabanović.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Faktor ističe da je kritikovao Zakon o kontroli cijena u FBiH još dok je bio u formi nacrta, jer smatra da je to ratni zakon.

– Ti zakoni se u ratu donose. Nema govora o kontroli cijena u EU-u i zemljama koje se približavaju i teže da budu članice EU-a. Možemo govoriti o kontroli marži, tako da sam vrlo skeptičan o efektivnosti tog zakona i to sam i kazao – da ne treba imati puno nade za efektivnost tog zakona – kaže Čavalić.
Tvrdi da je “zaključavanje cijena” marketinška akcija.
– Mi kad smo imali mjere, zaključavanje cijena i nekakve kontrole cijena i marži, i vlast je priznala da je krenula galopirajuća inflacija, što znači da te mjere ne daju rezultate. Dugoročno, na tržištu jedino cijena može razbiti konkurencija, a ne možete imati konkurenciju kad Ministarstvo uvodi neke trgovačke centre da oni sjedaju za sto i pišu zakone. To je suština problema. Ne možete očekivati da imamo konkurentno tržište, a s druge strane povlaštene trgovce i predstavnike sindikata koji pišu te zakone i prave regulative. Tako se ne pravi konkurencija – zaključuje Čavalić.

Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor kaže da ovakav potez Vlade više podsjeća na rješenja iz ratnih vremena nego na modernu ekonomiju.
– Umjesto da uvodi rigidnu kontrolu cijena, Vlada bi trebala štititi građane kroz jačanje konkurencije, sprječavanje monopola i ciljanu pomoć najugroženijima. Kontrola cijena je kratkoročna i štetna mjera koja samo prikriva stvarne probleme – a Vlada, umjesto da ih rješava, pokušava ih gurati pod tepih.
Sve što su obećali, nisu ispunili! Pad zaposlenih je oko 6.000 – od 31.12.2024. do izvještaja Porezne uprave za šesti mjesec 2025! To je dovoljno da se upale alarmi. Također, problem je sa usklađivanjem penzija – rade kratkoročne pomoći, što nije princip za koji se zalažemo – zaključuje Čelik.

Igor Gavran, ekonomski analitičar za Faktor kaže da je kontrola cijena upravo primjer selektivnog odnosa ministarstva i Vlade gdje se godinama odbija ograničiti cijene (ne kao dobrovoljnu marketinšku kampanju, i ne na nivou koji odgovara trgovcima, nego kao obavezu i na nivou koji je stvarni odraz troškova) i kazniti one koji ostvaruju ekstra profit nego se bavi nečim što nije bio problem.

– Jedini koji mogu biti zadovoljni ovakvim pristupom ministarstva su veliki trgovci koji nastavljaju pljačkati kupce, a sada štede i na radnoj snazi. I naravno Republika Srpska može slaviti prelijevanje prihoda od kupaca iz Federacije BiH – kaže Gavran.
Navodi i primjer da je prije par dana u Srbiji objavljeno, a niko to nije javno demantovao ili dokazao da nije tačno, da su marže u trgovini više od 40 posto i da se kao neki veliki uspjeh najavljuje njihovo ograničavanje na 20 posto.

– Kolike su onda u BiH? Takve marže su zločin prema kupcima i jednostavno je suludo pravdati ih slobodnim formiranjem cijena ili tržišnim mehanizmima. To su primjeri kada tržište jednostavno ne funkcioniše i kada i ekonomska teorija i razumna praksa nalaze intervenciju da bi se tržište vratilo u okvire normalnog odnosa troškova i cijena.
Ovo za ograničenje marži na uvoznu robu mi je posebno konfuzno, jer potencijalno može značiti jeftiniju uvoznu robu u odnosu na domaću, što bi bilo zločin. Ali ne mogu ozbiljno komentarisati jer nemam pisani prijedlog zakona – zaključuje Gavran.