Nakon konačno dobrih proljetnih vremenskih prilika i odsustva kasnih mrazeva, prijedorski voćari nadaju se dobrom prinosu jabuke i kruške. Jedino ostaje pitanje koliko će velike vrućine i nedostatak kiše uticati na smanjivanje roda i kvaliteta ubranog voća. “Kada je velik rod i kada je biljka dosta opterećena rodom, visoke temperature loše utiču na samu biljku i na plod. Dobijamo žigotine na plodovima. Biljka crpi mnogo vode, a ako nje nema u tom trenutku, imamo problem jer plodovi neće dovoljno ukrupnjati, kako bi imali veći rod, onaj očekivani. Može doći do odbacivanja plodova i u nekim ekstremnim slučajevima, sušenja cijele biljke”, ističe Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja Voćara Prijedor.

Voćari poručuju da je navodnjavanje zasada najbolje rješenje u vrelim ljetnim danima. Preporuka je da se ne čeka da zemlja previše zasuši nego da navodnjavanje bude u kontinuitetu. “Možemo reći da je najrentabilnije navodnjavanje kap po kap. Vrlo je bitno da se sa tim navodnjavanjem ne čekamo zadnji tren, kad je već zasušilo. Uvijek kada osjetimo da zemljište oskudijeva ili da će oskudijevati sa vlagom, treba pomalo dodavati vodu kako biljka ne bi osjetila tu sušu. Naročito kod jabuke gdje imamo dobar rod, ako pustimo navodnjavanje kad je već zasušilo, jabuka naglo krupnja, otpadaju plodovi i ostajemo bez prve klase”, kaže Marjanović. Prijedorski voćari nadaju se da će imati dobru godinu i kvalitetan rod i da im takozvani fen efekat vrućeg vjetra neće srušiti očekivanja.

Uzgajivači povrća uglavnom su prešli na plasteničku proizvodnju gdje lakše mogu rješavati probleme koje izazivaju proljetni mrazevi i ljetne vrućine. Neđeljko Petrović u sedam plastenika uzgaja papriku i paradajz i ističe da se profesionalnim pristupom mogu izbjeći negativne posljedice izazvane visokim temperaturama. “Vrućine mogu mnogo da utiču na proizvodnju povrća, to je pošast. Plastenička proizvodnja se može spasiti. Na otvorenom polju je problem, mali su prinosi i rod je oštećen. Mi imamo i agrotekstile, oni dosta reflektuju svjetlost i odbijaju toplotu tako da zasad nemamo problema sa velikim vrućinama.

Što se tiče plasteničke proizvodnje, nije toliko problem gdje su profesionalni plastenici. Gdje su niski plastenici, to jer problem, otpadaju cvjetovi, mali zametak otpadne, biljka izraste i nema ništa. To su oni mali, hobi plastenici i to je malo problematično. Veliki plastenici nisu problem ako se sve uradi kako treba i profesionalno”, pojašnjava Petrović. Dodaje da u proizvodnji povrća izbjegava hemiju i da koristi biljne baze i preparate.

Petrović kaže da kvalitet proizvoda garantuje plasman, navodeći i podatak da je od Instituta za poljoprivredu dobio sertifikat kojim se potvrđuje da ispunjava uslove da proizvodi prirodno fermentisani kupus, kod kojeg se za kiseljenje koristi samo voda i so.

Kozarski