U toku je sjetva kukuruza, a prijedorski poljoprivrednici se nadaju da će uskoro vremeske prilike biti stabilnije i da će sjetvu završiti u optimalnom roku. Poljoprivredni proizvođač Marinko Pavlović iz Gomjenice kukuruz sije za potrebe farme krmača prasilica, a ono što ostane ide na tržište. Ovog proljeća poplava mu je usporila pripremne radove, ali vjeruje da će realizovati ono što je planirao. “Imali smo loše vrijeme i poplave i to me dosta usporilo. Ako mi vrijeme dozvoli, a nadam se da hoće, planiram da posijem oko tri i po hektara kukuruza. Pošto su usitnjene, biće to na nekoliko parcela. U Gomjenici je negdje oko dva hektara, hektar i po na imanju kod oca u Marićkoj, a planiranih još hektar i po neću moći posijati zbog vode koja se zadržala na toj njivi. S obzirom da držim krmače prasilice malo sam povećao proizvodnju kuruza. Mislio sam i više, ali ne dozvoljavaju uslovi. Višak plasiram na tržište. Od prošlogodišnjeg roda prodao sam petnaestak tona, a deset ostavio za svoje potrebe. Volim da radim i ne mogu gledati da zemlja propada i da se ne obrađuje. Dok god bude snage i ja ću da radim poljoprivredu”, kaže Pavlović.
U Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ističu da su uslovi za sjetvu kukuruza povoljni i da trenutne vremenske nestabilnosti neće značajnije ometati planirane radove. “Radovi su uveliko počeli. Pozitivna stvar je da su poljoprivredni proizvođači obizbjedili dovoljne količine sjemena, mineralnog đubriva i da u sjetvu ulaze spremni što se tiče i mehanizacije i svega onoga što je potrebno za sjetvu. Prema podacima kojima raspolažemo, na području Prijedora godišnje se zasije oko četiri hiljade hektara kukuruza, oko 100 hektara soje i desetak hektara suncokreta”, kaže Duško Komnenović, viši stručni saradnik iz Resora za pružanje stručnih usluga Ministarstva poljoprivrede.
Pored povoljnih temperatura i dobro pripremljenog zemljišta, za dobre prinose i isplativost sjetve važan je i sjemenski materijal. U Resoru za pružanje stručnih usluga pojašnjavaju koliko je važno pravilno odabrati takozvane FAO grupe zrenja, koje imaju različit vegetacijski period. “Poljoprivredni proizvođči mogu i kod nas da se raspitaju ili u poljoprivrednim apotekama gdje kupuju sjemenski materijal za FAO grupe zrenja za kukuruz. Evidentno je da su klimatske promjene sve učestalije, da imamo sušna ljeta, tako da te FAO grupe zrenja bi trebalo prilagoditi tim vremenskim neprilikama, tako da kažem. Ne posjeduju naši poljoprivrednici dovoljno sistema za navodnjavanje, tako da je neka naša preporuka sjetva nižih FAO grupa zrenja, od 400 do 500, da bi se izbjegli oni najsušniji periodi kako bi kukuruz mogao da se opraši i da donese prinos i prihod”, navodi Komnenović.
Poljoprivrednici će povoljne vremenske prilike iskoristiti i za projetnu sjetvu pšenice i zobi. U Resoru za pružanje stručnih usluga ističu da su u pitanju manje površine i da će prema podacima sa kojima raspolažu, na području Prijedora biti zasijano oko 7 hektara proljetne zobi i oko 100 hektara pšenice.
Kozarski
