Krenula je nova poslovna godina, koja je, uz mnogo želja i očekivanja donijela i novu najnižu cijenu rada u ovom dijelu BiH. S obzirom da se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti, Vlada je odlučila da minimalac od 1. januara bude 900 maraka. Ovakvom odlukom nezadovoljni su i sindikat i poslovna zajednica, s tom razlikom što poslodavci kažu da je povećanje preveliko, a sindikalci da je iznos trebalo da bude veći za još 250 maraka. „Ono što smo mi tražili i što mislimo da treba to je da iznos najniže plate bude u iznosu potrošačke korpe, odnosno prehrane za četvoročlanu porodicu, što trenutno iznosi oko 1150 maraka. Znači, samo troškovi prehrane, ništa drugo, ništa higijena, odjeća, obuća“, kaže Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno komunalnih djelatnosti Republike Srpske.
U Građevinsko investicionom preduzeću “Agent” smatraju da je najniža plata previše povećana i da će to prouzrokovati povećanje cijene rada, usluga i proizvoda. “Rješenje bi trebalo tražiti na drugoj strani”, kažu u ovom preduzeću, koje zapošljava oko 40 radnika. “Mislim da treba tražiti drugo rješenje u regulisanju minimalca prvenstveno, a to je da država treba smanjiti obaveze koje mi kao poslodavci plaćamo i u tom postupku da se koriguje cijena rada, a ne ovim mjerama koje se donose od strane Vlade”, kaže vlasnik “Agenta” Nedžad Rešić.
“Nismo iznenađeni visinom minimalca, više smo iznenađeni što Zanatsko preduzetnička komora Republike Srpske nije bila uključena u socijalni dijalog jer mi predstavljamo interese 25 hiljada ljudi koji su se samozaposlili i koji zapošljavaju oko 45 hiljada radnika”, kaže Ranko Zgodić, predsjednik Upravnog odbora Područne zanatskso preduzetničke komore Prijedor. On navodi i četiri prijedloga koje je Komora uputila Vladi Republike Srpske. “Prvo, da se smanji javna uprava, da postane jeftinija i efikasnija. Drugo, da se smanje fiskalni i parafiskalni nameti koji su u ovom trenutku jako veliki. Znači, da se država odrekne dijela prihoda. Treće, da se vrati integritet kontrolno inspekcijskim organaima u smislu da se poveća borba protiv sive zone. I četvrto vrlo bitno, da se proširi baza ubiranja poreza, a to je da se što višeonih koji su u području neformalne ekonomije uvedu u legalne tokove”, naglašava Zgodić.
U Sindikatu ističu da nije problem samo u visini već i u zloupotrebi najniže plate, koja bi trebalo da bude zaštitna kategorija za nekvalifikovane radnike. “Savez sindikata ima namjeru da se već poslije prvog kvartala analizira situacija, da vidimo kakvo je stanje, kakva je primjena najniže plate jer mi imamo problem zloupotrebe najniže plate. Najniža plata je zaštitna kategorija, samo za NK radniika i ništa više. Međutim, imamo u praksi poslodavaca koji svim radnicima isplaćuju najnižu platu igdje inženjer u građevinskom preduzeću takođe radi na najnižoj plati”, kaže Vrabičićeva.
I ove godine najniža plata biće test izdržljivosti ekonomije Republiike Srpske. Sindikat najavljuje da će tržiiti dodatno povećanje minimalca, a iz poslovne zajednice poručuju da će i ovaj od 900 maraka dovesti do povećanja cijena, odlaska u sivu zonu i gašenja preduzeća.
K.V.
