Kako navode iz Udruženja, prijedlozi ugovora za isporuku električne energije za 2027. godinu predviđaju povećanje cijena za privredne subjekte od 26 do 31 posto. To je, ističu, najnoviji udar na privredu, koja je krajem svake godine pod pritiskom zbog poskupljenja uslova poslovanja.
Poslodavci koji posluju u BiH, a imaju firme i na drugim tržištima, ukazuju da bi ponuđena cijena za kompanije u BiH bila viša nego u Njemačkoj, Češkoj, Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu, a na istom nivou kao u Poljskoj. Prema informacijama iz kompanija, to bi se desilo prvi put u posljednjih 20 godina.
“Radi se o najvećem rastu i najskupljoj cijeni električne energije, čime su kompanije koje kupuju struju od EP BiH dovedene u vrlo nekonkurentnu tržišnu poziciju u širem okruženju”, navodi se u saopćenju.
Udruženje upozorava da će se veći troškovi direktno odraziti na poslovanje kompanija, njihovu konkurentnost i krajnji proizvod. Poskupljenje dolazi i uoči razgovora o minimalnoj plaći za narednu godinu.
Traže sastanak s EP BiH i Vladom entiteta
Udruženje poslodavaca u BiH iniciralo je sastanak s predstavnicima Elektroprivrede BiH i Vlade BiH o najavljenom povećanju cijena. Od menadžmenta EP BiH očekuju da odgovorno sagleda posljedice po privredu, ali i po građane FBiH, te da na vrijeme reaguje i spriječi štetu ako se istraje na poskupljenju.
“Pojedinačna poskupljenja ne mogu se posmatrati odvojeno od ukupnog poslovnog ambijenta i svih drugih opterećenja s kojima se privrednici suočavaju u svom poslovanju”, poručuju iz Udruženja.
Poslodavci podsjećaju da tokom 2026. godine nije bilo nastavka fiskalnih reformi i rasterećenja, a da je i dalje na snazi više od 2.800 parafiskalnih nameta za pravna lica. Privrednici su se u prethodnom periodu već suočili s rastom cijena plina, komunalnih usluga, goriva, cestarina i drugih ulaznih troškova.
Kao neriješen problem navode i sivo tržište, koje prema određenim procjenama čini više od 30 posto BDP-a u BiH.
Prema ocjeni Udruženja, nema ni iskoraka u EU integracijama i pitanjima važnim za poslovanje, poput CBAM-a, statusa BiH na sivoj listi MONEYVAL-a, digitalizacije, ograničenja boravka profesionalnih vozača iz BiH u EU, zaštite od dvostrukog oporezivanja te pristupa sredstvima iz Plana rasta za 2026. i 2027. godinu.
Poslodavci upozoravaju i na stanje na tržištu rada: iako je na evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje oko 260.000 nezaposlenih, privreda se suočava s nedostatkom radne snage, dok se nastavljaju administrativne prepreke pri zapošljavanju stranih radnika. Uz to, kako navode, rastu troškovi javnog i socijalnog sektora, što dodatno opterećuje realni sektor.
Udruženje poziva na ozbiljan ekonomsko-socijalni dijalog sa svim relevantnim partnerima kako bi se problemi sagledali u cjelini i osiguralo predvidivo i konkurentno poslovanje.
