Početna BiH Poslodavci iz BiH uvoze građevinske radnike iz Nepala

Poslodavci iz BiH uvoze građevinske radnike iz Nepala

U posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapošljavanjem stranaca, a već su izdate dozvole državljanima Nepala u građevinskom sektoru.

– Sve više dobivamo signale da poslodavci na domaćem tržištu rada ne mogu naći adekvatne radnike. Stoga u posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapošljavanjem stranaca, kazao je za Fenu rukovodilac Jedinice za analizu tržišta rada u Federalnom zavodu za zapošljavanje Omer Korjenić.

U Federaciji BiH su već izdate radne dozvole državljanima dalekog Nepala, i to u građevinskom sektoru za zanimanja armirač, betonirac, zidar i tesar.

U Federaciji BiH struktura nezaposlenih osoba nije povoljna. Od 290.000 nezaposlenih jedna trećina čak i više od toga su nekvalifikovane osobe, koje nemaju nikakvo zanimanje. Također, 30 posto nezaposlenih su osobe koje imaju više od 50 godina.

– Sve više dobivamo signale da poslodavci na domaćem tržištu rada ne mogu naći adekvatne radnike. Stoga u posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapošljavanjem stranaca, kazao je za Fenu rukovodilac Jedinice za analizu tržišta rada u Federalnom zavodu za zapošljavanje Omer Korjenić.

U Federaciji BiH su već izdate radne dozvole državljanima dalekog Nepala, i to u građevinskom sektoru za zanimanja armirač, betonirac, zidar i tesar.

U kontekstu analize ponude i potražnje na tržištu rada, službe za zapošljavanje u BiH jednom godišnje provode anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca.

– Na osnovu iskazanih potreba poslodavaca utvrđeno je da su najtraženija zanimanja sa srednjom stručnom spremom u 2022. godini:prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, šivač, obuće, elektotehničar, tesar, kuhar, informatičar i mašinski tehničar. Kada su u pitanju fakultetska zanimanja to su diplomirani ekonomista, magistar farmacije i inžinjeri svih usmjerenja”, istakao je Korjenić.

“Djelatnost građevinarstva i sektor informacionih tehnologija su čak i u vrijeme pandemije imale rast broja zaposlenih. Zvuči paradoksalno da imamo veliki broj nezaposlenih, a istovremeno da poslodavci ne mogu naći potrebne radnike, ali kada uđemo u strukturu nezaposlenih vidimo da ponuda radne snage nije adekvatna. Također, postoji opravdana sumnja da jedan dio osoba koje su evidentirane kao nezaposlene u službama za zapošljavanje zapravo radi na crno”, kazao je Korjenić.

U Federaciji BiH od 290.000 nezaposlenih jedna trećina čak i više od toga su nekvalifikovane osobe, koje nemaju nikakvo zanimanje, a 30 posto nezaposlenih su osobe koje imaju više od 50 godina, anveo je Korjenić.