Početna Prijedorski region Poražavajući podaci iz Prijedora, nasilje nije privatna stvar

Poražavajući podaci iz Prijedora, nasilje nije privatna stvar

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema podacima Javne ustanove Centar za socijalni rad Prijedor, prošle godine je u ovom gradu bilo 159 prijava nasilja, što je za 12 više nego 2018, a čak za 38 više u odnosu na dvije godine ranije.Diplomirani socijalni radnik ove ustanove, Dajana Stupar, priča za Srpskainfo da je tako i broj žrtava žena, muškarca i djece prošle godine iznosio 215, a 2018. godine 181.

– U 2019. zabilježeno je 48 slučajeva ugrožavanja spokojstva, 41 psihičkog nasilja i 23 slučaja fizičkog nasilja. Pored tih zastupljenih oblika, tu su i seksualno i ekonomsko nasilje, ali najzastupljeniji oblik jeste upravo kombinovani oblik svih nasilja – kaže Stupareva.

Ona dodaje da je po dužini trajanja nasilje uglavnom dugogodišnje.

– Sistem, nažalost, nasilje prepozna tek samom prijavom, pa se smatra da je siva brojka daleko veća. Od 215 žrtava u prošloj godini, najčešće punoljetne žrtve nasilja su žene, odnosno čine 81 odsto, starosti između 31 i 50 godina – kaže sagovornica Srpskainfo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističe da je broj maloljetnih žrtava u stalnom porastu.

– Tako je u 2019. godini broj maljoletnih žrtava iznosio 72, dok je u godini prije taj broj bio upola manji, kada su bile 34 maloljetne žrtve – navodi ona.

Dajana Stupar objašnajva da su maloljetnici direktne i indirektne žrtve nasilja, te da su nasilju izložene češće djevojčice uzrasta između šest i 14 godina starosti.

– Kada je riječ o samom odnosu učinioca nasilja i žrtve, uglavnom se pokazalo da su to partnerske relacije, bračni, vanbračni i bivši partneri, sa ukupno 101 žrtvom nasilja. Procentualno gledano, od ukupnog broja slučajeva nasilja u porodici, 63 odsto je upravo iz ovih relacija – priča ona.

Podaci Centra pokazuju da su učinioci nasilja u porodici najčešće osobe muškog pola starosti između 31 i 50 godina.

– Uzroci nasilja u porodici su višestruki i često idu u kombinaciji, a neki od njih su nezaposlenost, alkoholizam, nemogućnost nošenja sa stresom i vlasitim negativnim emocijama, pogrešna uvjerenja „muškarac mora biti jak/agresivan“, pogrešno naučen način komunikacije, negativni transgeneracijski prenos naučenog obrazaca ponašanja, neka mentalna obolenja i drugo – kaže ona.

Diplomirani socijalni radnik Marijana Stanić kaže da prijedorskom Centru nasilje prijavljuju same žrtve, ali da se može prijaviti i anonimono telefonskim pozivom ili pozivom policije. Takođe, nasilje prijavljuju i zdravstvene ustanove, škole, poslodavci ili svjedoci.

– Vodeći se određenim stereotipima, žrtve uglavnom traže „razloge“ za ostanak u nasilnoj vezi, kao što su strah od oduzimanja djece, materijalna zavisnost, shvatanja da je nasilje „privatna stvar porodice“ ili „sramota“ koju treba kriti od šire sredine, nada i uvjerenje da će se počinilac „promijeniti“, strah od osude okoline, strah od ponovnog nasilja i slično – ističe ona.

Socijalni radnici preporučuju da svaka osoba koja smatra da trpi bilo koji oblik nasilja ne treba o tome da ćuti, već da potraži stručnu pomoć, kako bi izašla iz začaranog kruga i kako bi se nasilnik mogao sankcionisati u skladu sa Zakonom.

– Sve ovo iz razloga da bi se došlo do povećanja svjesti društva, zajednice, ali i samog pojedinca u sistemu, jer nasilje u porodici nije stvar jednog pojedica, jedne porodice, jedne kuće, već je problem društva, ali i sistema – ističe Stanićeva.

Socijalni radnici zaključuju da je veoma bitno pružiti pomoć žrtvi nasilja, ali i onome ko učini nasilje sa ciljem sprečavanja nasilnog ponašanja.

Prijedor nema Sigurnu kuću

U Centru za socijlni rad Prijedor nalazi se poseban dio objekta koji čini Prihvatnu stanicu. Ona je namijenjena za privremeni boravak žrtava porodičnog nasilja, te djece koja se nađu u skitnji i prosjačenju. U Prihvatnoj stanici borave najduže do 72 sata, uz kontrolu stručnih radnika Centra tokom 24 sata. U njoj je prošle godine boravilo 57 osoba.

Na području grada Prijedora ne postoji Sigurna kuća. Iz prijedorskog Centra kažu da žrtve kojima je potreban ovakav vid smještaja upućuju u Sigurnu kuću na području banjalučke regije. Boravak u Sigurnoj kući može trajati najduže šest mjeseci, a u izuzetnim okolnostima može se produžiti za još toliko.

Centar za socijalni rad Prijedor ima i oblik stalnog zbinjavanja žrtava nasilja u porodici, u smještajne objekte koji se nalaze u nadležnosti Centra na području grada na Sani.

srpskainfo.com

ASHA prodaja vozila