Početna BiH Politika zakovala nepovoljan kreditni rejting u BiH

Politika zakovala nepovoljan kreditni rejting u BiH

Iako je Međunarodna rejting agencija “Standard and Poor's” (S&P) potvrdila trenutni kreditni rejting BiH B sa stabilnim izgledima, ekonomski analitičari ističu da je ovo jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima.

Kako kažu, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene.

Iz Centralne banke BiH ističu da u obrazloženju analitičara Agencije “Standard and Poor's” navodi kako su političke napetosti u BiH posljedica najave Republike Srpske da se priprema za povlačenje iz nekoliko državnih institucija.

Analitičari očekuju smanjenje tenzija te da će političke strukture ostati uglavnom nepromijenjene u BiH.

“Trajna neizvjesnost, prema njihovoj ocjeni, mogla bi negativno uticati na rast, koji bi u 2022. godini iznosio 2,7 odsto, dok je za 2021. procijenjeni rast od 6,7 odsto. Pozitivna okolnost je da neto dug opšte vlade BiH ostaje nizak, ispod 30 odsto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu uticali na kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija”, navodi se u saopštenju Centralne banke BiH.

Analitičari ističu da se “stabilni izgledi” zasnivaju na balansu između negativnih rizika koji proizlaze iz složene i konfrontirajuće politike u BiH u sljedećih 12 mjeseci i s druge strane relativno jake ekonomske osnove, kao što su neto dug opšte vlade, poboljšanje vanjske pozicije i otpornost bankarskog sektora.

U izvještaju se navodi da je posebno dobar izvoz ostvaren u oblasti mineralnih proizvoda, metala i drvoprerađivačkog sektora. Turizam se, takođe, oporavlja pa je za devet mjeseci prošle godine dostigao nivo od oko 60 odsto u odnosu na period prije pandemije. Međutim, puni uticaj političkih događanja još nije u potpunosti vidljiv u podacima, budući da su se političke nesuglasice intenzivirale pred kraj 2021. Takođe, rizik i dalje predstavlja pandemija koju je uzrokovao virus kovid-19.

“U skladu sa cjenovnim trendovima u drugim zemljama, inflacija u BiH raste, te je prosječna inflacija u 2021. godini iznosila dva odsto nakon deflacije od 1,6 odsto u 2020. Cijene hrane, energije i prevoza ključni su pokretači inflacije. U 2022. godini analitičari očekuju inflaciju od 4,2 odsto, dijelom i zbog efekata koji će se prenijeti iz 2021. godine. Ipak, dugoročno, ne očekuju veću inflaciju, te predviđaju da će indeks potrošačkih cijena rasti umjereno do dva ili 2,5 odsto godišnje tokom perioda 2023-2025. godine”, ističe se u saopštenju Centralne banke BiH. Prema navodima analitičara S&P, kreditni rejting BiH može biti povećan ukoliko dođe do unapređenja na domaćoj političkoj sceni, uz veći nivo saglasnosti i manje konfrontacija, koji bi bili usmjereni na strukturne reforme i ekonomski rast.

S druge strane, analitičari navode da do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju dodatnog pogoršanja političke konfrontacije, što bi vjerovatno uticalo na postojeće mehanizme servisiranja duga i dovelo do izraženijih negativnih implikacija na formulisanje ekonomske politike i rast.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne novine” da je to jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima, a koji spada u grupu špekulativnih rejtinga.

“Znači visok nivo nesigurnosti, nizak nivo povjerenja u mogućnost izmirivanja obaveza i najniži je u grupi B rejtinga, odmah iznad grupe C koja označava ‘smeće’, odnosno najniže kategorije visokošpekulativnih”, ističe Gavran.

Kako je pojasnio, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene, što, kako kaže, u našem slučaju takođe nije pozitivno jer potvrđuje izostanak bilo kakvih reformi koje bi vodile napretku i poboljšanju rejtinga.

“Ukratko, stabilno smo loši, na ivici katastrofalnog, a nije nikakva utjeha to da smo mogli biti još gori, kao što će vjerovatno domaće vlasti pokušati ovaj rezultat da prikažu pozitivnim izrazima stabilnosti ekonomije, što on ni u kom slučaju nije”, pojašnjava Gavran.

Kako je rekao, ovo je jasan signal investitorima da BiH nije perspektivno područje za ulaganja, osim, kako kaže, spekulativna i visokorizična ulaganja kakva ni ne želimo da privlačimo.