Azijske berze u petak su imale mješovit učinak nakon blagih padova na Wall Streetu, dok je cijena nafte oslabila za više od jednog dolara nakon što je dosegla najviši nivo od ljeta 2024. godine.
Cijene nafte u petak su kliznule, donoseći predah nakon naglih skokova ranije ove sedmice, dok se pojačavaju strahovi u vezi s proizvodnjom i snabdijevanjem zbog rata s Iranom.
Američka referentna nafta WTI rano u petak je izgubila 1,2 posto, spustivši se na 80,07 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dosegla 81,01 dolar.
Brent, međunarodni benchmark, pao je 1 posto, na 84,59 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigao 85,41 dolar.
Ako bi cijene nafte dodatno skočile, recimo na 100 dolara po barelu, i na tim nivoima se zadržale, neki analitičari i investitori upozoravaju da bi to moglo biti previše za globalnu ekonomiju. Neizvjesnost oko daljeg razvoja situacije izazvala je ove sedmice burne i česte promjene na finansijskim tržištima, ponekad iz sata u sat.
Pad cijena nafte u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile privremeno 30-dnevno izuzeće Indiji za kupovinu ruske nafte, naveli su analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey u bilješci klijentima. Nije riječ o “prekretnici”, istakli su, ali potez odražava napore Washingtona da ograniči rast cijena nafte.
Dalje kretanje cijena nafte ovisit će o stabilnom obnavljanju protoka kroz Hormuški moreuz nakon poremećaja u kretanju tankera na tom području, pišu analitičari ING-a. Procjenjuje se da otprilike petina svjetske pomorske trgovine naftom prolazi ovim tjesnacem između Irana i Omana.
Terminski ugovori na američke indekse blago su porasli dok rat s Iranom ulazi u sedmi dan, a izraelski zračni napadi pogađaju prijestolnice Irana i Libana. Futures za S&P 500 ojačao je 0,2 posto, dok je futures za Dow Jones Industrial Average bio u plusu 0,3 posto.
Na azijskim tržištima, južnokorejski Kospi oslabio je 0,8 posto, na 5.536,40 poena, nakon sedmice pune turbulencija u kojoj je u srijedu potonuo 12 posto, a u četvrtak gotovo izbrisao taj pad skokom od skoro 10 posto. Indeks je prethodnih sedmica probio granicu od 6.000 poena prije nego što je rat počeo potresati finansijska tržišta.
Tokijski Nikkei 225 porastao je 0,4 posto, na 55.518,63 poena.
Hongkonški Hang Seng skočio je 1,6 posto, na 25.713,49 poena, dok je šangajski kompozitni indeks ojačao 0,1 posto, na 4.113,70 poena.
Australijski S&P/ASX 200 pao je 1,1 posto, na 8.845,30 poena.
Taiex na Tajvanu bilježio je pad od 0,4 posto, dok je indijski Sensex oslabio 0,6 posto.
U četvrtak je S&P 500 pao 0,6 posto, na 6.830,71 poen. Industrijski Dow Jones oslabio je 1,6 posto, na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq Composite skliznuo 0,3 posto, na 22.748,99 poena.
Dionice proizvođača čipova Broadcoma skočile su 4,8 posto nakon što je kompanija objavila kvartalnu dobit i prihode iznad očekivanja, što je pomoglo da se ograniče ukupni gubici na Wall Streetu.
Dionice aviokompanija bile su među najvećim gubitnicima na američkom tržištu, jer su više cijene nafte podigle troškove goriva, dok su stotine hiljada putnika zaglavljene širom Bliskog istoka zbog rata.
American Airlines je pao 5,4 posto, United Airlines 5 posto, a Delta Air Lines 3,9 posto.
U drugim trgovanjima u ranim jutarnjim satima u petak, američki dolar je ojačao na 157,80 jena sa 157,56 jena. Euro je ostao nepromijenjen na 1,1611 dolara.
Cijena zlata porasla je 1,1 posto, dok je srebro skočilo 2,7 posto.
