Ozbiljnost s kojom se krenulo u pripremne aktivnosti na realizaciji investicije vijeka koja bi Kupres mogla pozicionirati u sami vrh industrijski značajnih središta evropskog kontinenta, kao i od njega napraviti ključnog partnera Evropskoj uniji koja vapi za materijalima poput magnezijum, jasan je signal kako je riječ o procesu koji je, dugoročno gledano, strateški ne samo za Kupres već i BiH u cjelini.
Načelnik opštine Kupres Zdravko Mioč je potvrdio kako je prije nekoliko dana održana javna rasprava o projektu koji bi uključivao izgradnju jedne od najvećih fabrika u BiH, one koja bi obrađivala magneziju,, a usljed potrebe da se cijeli proces provede što detaljnije, nastavak javne rasprave trebao bi biti održan u idućih mjesec dana.
Takvo što govori mnogo o važnosti projekta koji bi BiH pretvorio u strateškog dobavljača sirovine o kojoj ovise mnoge industrijske grane u Evropskoj uniji, a koje su do sada bile ovisne o nabavi s tržišta Dalekog istoka.
Kao što je poznato, projekat bi provodila kompanija Magnezij & Minerali, koja je u vlasništvu kompanije Magnesium for Europe, kao i kompanija Dolomit, a bio bi logičan nastavak snažnog zaokreta Evropske unije koja, usljed brojnih geopolitičkih izazova, traži geografski bliže lokacije za uvoz materijala koji pokreću dobro podmazane kotače evropskog industrijskog stroja.
Da je tako, svjedoči i podatak kako je u izvještaju organizacije ERMA (European Raw Material Alliance), koju sufinansira EU, a koja ima cilj učiniti Evropu ekonomski otpornijom diversifikacijom njenih lanaca snabdijevanja, stvaranjem radnih mjesta, privlačenjem ulaganja u lanac vrijednosti sirovina, poticanjem inovacija, Kupres označen na karti geografske distribucije trenutnih i potencijalnih projekata koji uključuju sirovine, u ovom konkretnom slučaju magnezijum.
Realizacija projekta, naravno, donijela bi stotine novih radnih mjesta, a Kupres označila kao sredinu koja ima perspektive novog rasta uz već dokazani turistički potencijal.
Ali, ovaj put iza cijele priče stoji činjenica da je Evropska unija svjesna potrebe za diversifikacijom snabdijevanja strateških materijala za industriju, ali je i prepoznala prednosti koje geografski bliže lokacije i zemlje nude. Sami detalji koje je moguće pronaći na mrežnim stranicama upućuju na zaključak kako je cilj Magnesium for Europe ponovno uspostaviti primarnu proizvodnju magnezijuma u Evropi, ponuditi čisti, zeleni i konkurentni metalni magnezijum, postati dobavljač za evropsku industriju i stvoriti situaciju u kojoj su svi na dobitku za evropsku industriju – i Bosna i Hercegovina i Evropa kao mjesto proizvodnje za tehnološke vrijednosne lance. Takođe, navedene su i neke prednosti koje se očituju kroz pristup velikim i visokokvalitetnim rezervama sirovina, blizinu tržišta Evropske unije, ali i snažne regionalne lance snabdijevanja (aluminijum, električna energija, radna snaga).
Traže se bliže lokacije
Realizacija navedenog projekta svakako bi bila važan dio ukupnog mozaika koji uključuje bolju pozicioniranost BiH prema tržištima Evropske unije, a čija poslovna zajednica, što je očito, traži lokacije koje će biti relativno blizu, a koje će im omogućiti primarnu proizvodnju za brojne industrijske sektore.
BiH se tu, usljed nekoliko prednosti, poput niskog poreza na dohodak, kao i relativno niskih cijena električne energije, može, uz harmonizovan pristup svih nivoa vlasti, brzo nametnuti kao ozbiljan igrač.
U ovom našem konkretnom slučaju treba uputiti i na podatak kako Evropa pokriva oko 20 % globalne potražnje za magnezijumom s oko 200.000 tona godišnje, ali posljednja evropska postrojenja za proizvodnju magnezijuma – u Norveškoj i Francuskoj – zatvorena su 2001. godine.
Portal Euronews je u tekstu prije dvije godine donio informaciju kako je organizacija EIT Raw Materials, koju finansira EU, identifikovala tri potencijalna projekta koja bi mogla omogućiti ponovno pokretanje proizvodnje magnezijuma u Evropi, dva u Rumuniji i jedan u Bosni i Hercegovini.
Sam magnezijum strateški je važna sirovina za nekoliko industrijskih grana, a zbog svoje čvrstine važan je sastojak aluminijskih i čeličnih legura.
