Dvadesetšestogodišnja Danijela Pećanac iz Bosanskog Petrovca diplomirana je pravnica, ali i jedna od rijetkih djevojaka među kolegama pčelarima i, kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, pčelarstvo je hobi, ali i način života.
Ova mlada i vrijedna djevojka na porodičnom imanju, sa roditeljima Novom i Dušankom Pećanac, vodi brigu o 50 pčelinjih društava, bave se proizvodnjom domaćeg prirodnog livadsko-šumskog meda sa petrovačkih pašnjaka duže od dvije decenije, a od prošle godine nude i savremeno opremljen api tretman koji omogućava svakom korisniku da osjeti čari, ljekovitost i mirise jedne košnice i sve blagodati meda. Tu se, osim livadskog bilja, mogu naći i bijeli bor, crni bor, kesten, lipu, heljdu i faceliju.
“Iako se pčelarstvo nekada smatralo isključivo muškim poslom, ja od svoje pete godine drugujem sa pčelama, a prirodne ljepote petrovačkog kraja i porodične radinosti dijelim i sa pratiocima na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu, na profilima pod nazivom ‘Medeno carstvo porodice Pećanac’. Trenutno živim i radim u Banjaluci, prošle godine sam završila Pravni fakultet Univerziteta u Banjaluci, gdje sam sada na master studijama, na drugom ciklusu na Katedri za građansko pravo. Aktivan sam pravnik i u mnogobrojnim sam projektima, ali skoro svaki vikend idem u Bosanski Petrovac i pomažem roditeljima na imanju”, priča Danijela.
Dodaje da su i njeni roditelji fakultetski obrazovani ljudi, ali su uz svoje svakodnevne radne aktivnosti našli vremena i za pčele, kao i da ljubav prema pčelarstvu u porodici Pećanac datira još iz vremena kada je njena prabaka živjela.
“Moja prabaka bila je među prvim ženama koje su se na seoskom domaćinstvu u Bosanskom Petrovcu, tačnije u selu Bara, bavile pčelarstvom. Znanje je prenosila sa generacije na generaciju, prvenstveno na mog oca, koji je takođe pravnik. I on se pčelarstvom počeo baviti iz hobija jer mu donosi relaksaciju i odmor od pravne dinamike. Kasnije u nekim poznijim godinama života i nakon što smo se vratili iz Dervente u Bosanski Petrovac počeo je aktivno da se bavi pčelarstvom, a već deset godina je predsjednik Pčelarskog udruženja ‘Medenac’ Petrovac”, objašnjava Danijela.
Prema njenim riječima, posmatrajući oca zavoljela je pravo, ali i pčele, i to je sada sastavni dio nje kao osobe.
“Iako sam aktivan pravnik, u mnogobrojnim sam projektima i društvenim organizacijama, pčelarstvom se bavim zasad iz hobija, ali plan je da to nastavim i u budućnosti, baš kao i moj otac, koji relaksaciju od prava nalazi u pčelama”, priča Danijela kroz osmijeh i dodaje da je zasad pčelar vikendom, a pravnik radnim danima, i da pokušava svaki svoj slobodni momenat provesti sa pčelama i u prirodi.
“Svakako da ljudi koji se posvete pčelarstvu studiozno rade i ulažu u pčele, mogu očekivati i imati solidan prihod. Moj otac ima opremu kojom mi rukovodimo, imamo mašine koje su savremene i ispitane, redovno med nosimo na analizu u Institut ‘Vaso Butozan’, osvajali smo i nagrade za kvalitet meda, a prošle godine napravili smo i api komoru, što je i najznačajnije inhalatorno sredstvo kojim direktno možemo da koristimo lijek iz prirode”, objašnjava Danijela i napominje da iza sebe imaju ogroman broj ostvarenih rezultata na sajmovima i takmičenjima meda, ali i prijatelje i kupce koji se stalno vraćaju, jer pčele osim samog meda donose i mnogobrojna druga bogatstva.
“Rad i upornost su temelj u svemu, pa i u samom pčelarstvu. Ovo je zaista divan hobi, divna relaksacija, ali svakako i korist za samo društvo i prirodu. Voljela bih da se uloga pčela prepozna kod mladih i da se trudimo da više doprinesemo njihovom očuvanju. Za mene bavljenje pčelarstvom predstavlja ljubav i divnu zanimaciju, jer smo svi mi potekli od prirode i dio smo nje. Zato ću nastojati da nastavim tradiciju moje prabake i da zaista budem vrijedna kao pčela”, rekla je Danijela.
Dodaje da s obzirom na to da živi u Bosanskom Petrovcu, na području koje je bogato prirodnim bogatstvima, čistim vazduhom, šumom i mnogobrojnim livadsko-šumskim biljem, to njenoj porodici dodatno pomaže za pašu, kao i za samo održavanje pčelinjaka, jer njihove pčele prikupljaju polen i nektar sa cvijeća koje nije prskano i genetski modifikovano.
Nezavisne
