Početna Biznis Od 23 zemlje istočne Evrope, Hrvatska će imati najgori ekonomski pad

Od 23 zemlje istočne Evrope, Hrvatska će imati najgori ekonomski pad

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bečki institut za međunarodna ekonomska istraživanja (wiiw) objavio je u srijedu svoj novi izvještaj u kojom procjenjuje da će ekonomski pad koji je koronavirus uzrokovao u 23 zemlje istočne Evrope biti gori od pada koji je uslijedio 2009. godine nakon globalne finansijske krize.

Očekuje se da će se prosječni ponderirani realni BDP u regiji smanjiti za 6,1% u 2020. godini u odnosu na 5,6% u 2009. godini, što ovu godinu čini najgorom godinom za ekonomiju istočne Evropu još od početka 1990-ih.

I početni oporavak regije bit će znatno slabiji – očekuje se da on bude 2,8% u 2021. u odnosu na 4,4% koliko je iznosio u 2010.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2020. godini očekuje se da se smanjenje BDP-a značajno razlikuje u zemljama regije.
Turizam i izvoz kao bolne tačke

Očekuje se da će najveći pad realnog BDP-a u 2020. godini imati Hrvatska (-11%), Slovenija (-9,5%), Slovačka (-9%) i Crna Gora (-8%), što odražava posebno snažno oslanjanje tih zemalja na vanjsku trgovinu i / ili turizam.

Dvije najveće ekonomije u regionu se takođe suočavaju sa značajnom recesijom u ovoj godini; wiiw prognozira da će se realni BDP smanjiti za 6% u Turskoj i 7% u Rusiji.
BiH – pad od 5 posto

Za Bosnu i Hercegovinu u ovom istraživanju predviđa se pad BDP-a od 5 % što je ispod prosječnog pada regije koji će iznositi 6,1 posto. U 2021. godini, prema ovom izvještaju, očekuje se rast BDP-a od 3 posto, što je opet nešto bolje od prosjeka koji će iznositi 2,8 posto na nivou regije.

Predviđa se da će stopa nezaposlenosti sa 15,7 posto koliko je iznosila u 2019. godini, ove godine porasti na 19 posto a da će se u 2021. smanjiti na 17 posto.

Najmanji pad u 2020. godini bit će u ekonomijama koje se manje oslanjaju na vanjsku trgovinu i turizam, poput Kosova (-4,4%) ili Moldavije (-3%), kao i u onim koje će vjerojatno koristiti značajna fiskalna sredstva kako bi spriječile pad kao Poljska (-4%), Kazahstan (-3%) i Srbija (-4%).

Takođe, zemlje koje su u situaciji da ranije ukinu ograničenja poput Češke mogle bi imati bolje rezultate nego što se to na početku moglo naslutiti (-4,8%).
Oslanjanje na MMF i EBRD

Rizik za negativne prognoze Instituta je prilično značajan. Konkretno, oslanjanje Ukrajine, Moldavije i mnogih zemalja zapadnog Balkana na velike prilive kapitala moglo bi uzrokovati znatne stresove u tim zemljama. Wiiw očekuje da će se doznake, direktna strana ulaganja i prilivi portfelja ove godine snažno smanjiti. Uloga međunarodnih institucija poput MMF-a i EBRD-a bit će presudna u pomoći u upravljanju padom.

Neke će zemlje moći znatno olabaviti fiskalnu politiku kako bi ublažile pad, ali većina istočnoevropskih ekonomija ima prilično ograničene mogućnosti vanjskog finansiranja i stoga će biti prisiljena osloniti se na oskudne domaće resurse. Kako se fiskalni deficit povećava, a nominalni rast smanjuje, omjeri javnog duga i BDP-a naglo će porasti.

Navodi se i kako bi neke od zemalja mogle povećati porezne stope kako bi namirile javni dug.
Kriza bez presedana

Ovo je kriza bez presedana u post-tranzicijskom periodu, a predviđanja instituta podliježu neobično visokom stepenu neizvjesnosti, napominje se u izvještaju.

Moguć je i negativniji scenarij od trenutno projektiranog. Do njega bi došlo ako bi se poklopilo nekoliko faktora, uključujući ponovni rast infekcija, čekanje na cjepivo duže od očekivanog kao i greške u politikama u velika tri stupa globalne ekonomije: SAD, Kini i EU.

S druge strane, šanse za povoljniji ishod su prilično male, ali ih se ne može u potpunosti isključiti.

B. Šutvić

Dental Studio Prijedor