Mještani koji žive u blizini lokaliteta Bukova kosa, kod Prijedora, na kojem bi mogao biti otvoren rudnik, udružili su se i preduzeli sve korake kako ne bi došlo do otvaranja i eksploatacije uglja na ovoj lokaciji.
Naime, Miroslav Curić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice “Dr Mladen Stojanović” Palančište, kazao je za “Nezavisne novine” da su prije nekoliko dana imali konstruktivan razgovor sa Petrom Đokićem, ministrom energetike i rudarstva RS, u kojem su iznijeli probleme mještana zbog potencijalnog otvaranja rudnika.
“Upoznali smo ministra sa svim i nadamo se da će se spriječiti otvaranje rudnika. Istraživanja iz osamdesetih godina prošlog vijeka pokazala su da veliki sadržaj sumpora i otvaranje rudnika nikako ne bi bili zdravi za mještane. Sa nama je na sastanku bio i čovjek koji je tada radio istraživanja i koji je ministru i njegovom pomoćniku predočio sve”, istakao je Curić.
Prema njegovim riječima, najbitnije je u ovoj situaciji da mještani ne prodaju zemljište koncesionaru.
“U zakonu piše da koncesionar mora sve imovinsko-pravne poslove da riješi sa mještanima. Većina je protiv prodaje i otvaranja rudnika, tako da vjerujem da ćemo uspjeti u našoj borbi. Većina mještana bavi se poljoprivredom tako da bi ovo uticalo na njih. Dobili smo obećanje i gradonačelnika Javora da će grad Prijedor povući saglasnost na otvaranje rudnika”, istakao je Curić.
Kaže da ga je prije nekoliko dana zvao i direktor kompanije “Drvoexport” iz Teslića te mu rekao da je njihov cilj što prije otvoriti rudnik.
“Ovaj poziv je još više ujedinio mještane, te se nadamo da će se ovo dobro završiti i da će se spriječiti otvaranje rudnika”, naglasio je Curić.
Esad Salčin, pomoćnik ministra za rudarstvo i geologiju RS, rekao je za “Nezavisne” da se na javni poziv javilo samo preduzeće “Drvoexport” iz Teslića.
“Koncesija još nije dodijeljena, a ukoliko bude dodijeljena, može biti samo ovom preduzeću. Po zaključenju ugovora o koncesiji i ukoliko se zaključi ugovor, koncesionar će se obratiti Ministarstvu zahtjevom za odobravanje istraživanja i uz taj zahtjev će dostaviti projektnu dokumentaciju. Ministarstvo odobrava izvođenje radova po dostavljenoj projektnoj dokumentaciji i kroz rješenje o odobravanju izvođenja radova će se definisati koliko on može uzeti mineralne sirovine u fazi istraživanja. Oni su ograničeni Zakonom o geološkim istraživanjima koji kaže da u fazi geoloških istraživanja koncesionar, odnosno nosilac prava na istraživanje može uzeti najviše do 200 metara kubnih sirovine za ispitivanje fizičkih, hemijskih i tehnoloških karakteristika mineralne sirovine. Znači, nema eksploatacije u fazi istraživanja”, objasnio je Salčin.
Na pitanje da li je Ministarstvo dobilo pritužbe mještana koji žive u blizini, Salčin kaže da se ministar Đokić sreo sa predstavnicima lokalne zajednice i mještana i saslušao njihove primjedbe.
“Problematika koja je nastupila je lokalna, i to je na relaciji mještani i lokalna zajednica, a Ministarstvo tu nema nikakvih ingerencija. Mi provodimo procedure i pribavili smo saglasnost lokalne zajednice”, naglasio je Salčin.
Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora, prije nekoliko dana kratko je za “Nezavisne” rekao da je na terenu zbog poplava, te da će narednih dana biti saopštenje iz Gradske uprave Prijedor u vezi s ovim slučajem.
Inače, ovo preduzeće je podnijelo zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja (lignita) i na ležištu Bistrica u ovom gradu.
Mladen Markočević, zastupnik kompanije “Drvo-export” iz Teslića, ranije je kratko na pitanje šta je predviđeno potencijalnim radovima na Bukovoj kosi, odgovorio da nema komentar i da će javnost na vrijeme biti upoznata sa svim.
Podsjećamo, Centar za životnu sredinu je u februaru podnio tužbu protiv Vlade RS zbog istraživanja uglja na Bukovoj kosi, u Prijedoru.
U februaru je i Udruženje potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata 1941-1945 Veliko Palančište proslijedilo medijima otvoreno pismo upućeno Vladi Republike Srpske i trima ministarstvima, u kojem se protivi najavljenim istraživanjima i eksploataciji uglja na Bukovoj kosi, jer u tome vide prijetnju za ono što je u selu najvrednije – očuvana priroda.
Nezavisne
