Centralna izborna komisija BiH ima volje da ponudi neka unapređenja izbornog procesa s obzirom na to da ostale institucije ne nude rješenja, jer imamo političke opstrukcije, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Željko Bakalar, predsjednik te institucije.
“Imamo i političke stranke koje nas nominalno podržavaju, ali nas stavljaju u neke potpuno nerealne zahtjeve, a prema javnosti iznose poruke koje ne odgovaraju onome što CIK realno može da isporuči”, kaže on.
Ističe da je međunarodna zajednica shvatila duboko nepovjerenje građana BiH u integritet izbora i da iskreno želi da se to promijeni. Istakao je i da će na narednim izborima biti nekoliko pilot-projekata koji bi mogli biti primijenjeni na izborima 2024. godine, ako bude političke volje i novčanih sredstava.
NN: Ovih dana se razgovara o unapređenju izbornog procesa s međunarodnim zvaničnicima i domaćim liderima. Kakvi su rezultati, ima li ih?
BAKALAR: U protekla dva dana (ponedjeljak, utorak) bio sam na dva važna sastanka, a snažna poruka s tih sastanaka je potpora međunarodne zajednice bilo kakvim rješenjima koja bi vodila ka unapređenju izbornog procesa.
NN: Ostaje pitanje vremena da se do izbora bilo šta od tih unapređenja primijeni. Da li bi se moglo desiti da se nešto dogovori, ali da se zaključi da se zbog kratkih rokova to može primijeniti tek na lokalnim izborima 2024?
BAKALAR: Bojazan postoji da se eventualne izmjene Izbornog zakona ili Ustava dese kasno u odnosu na ono što je potrebno da CIK odradi sve što je potrebno za organizovanje i primjenu. Zato sam ja predstavnicima međunarodne zajednice ukazao da bi svaka promjena koja se dogovori trebalo da se desi brzo da bismo mi kao krovno tijelo mogli da se pripremimo.
NN: Da pojasnimo, da li se o “Sejdiću i Finciju” i pitanjima legitimnog predstavljanja priča u istom paketu s tehničkim unapređenjima izbora?
BAKALAR: Koliko sam ja uspio razumijeti, sve je to dio jednog velikog paketa. Nisu otvarana pitanja o modelima, u kom smjeru bi trebalo te izmjene da idu. Ovdje govorim o izmjenama koje se odnose na Predsjedništvo, Dom naroda itd. Ja nisam ulazio u taj aspekt, niti je sa mnom razgovarano o tim temama. Ja sam samo govorio o organizacionom aspektu i vremenu koje je potrebno da se rješenja primijene, ako do izmjena dođe.
NN: Da li je moj utisak ispravan da se više priča o “Sejdiću i Finciju” nego o tehničkim izmjenama?
BAKALAR: Teme sastanaka koje sam imao s međunarodnim zvaničnicima su aktivnosti CIK-a u smislu uvođenja tehničkih unapređenja u pojedine segmente izbornog procesa koje se, barem prema našem mišljenju, mogu uvesti s postojećim Izbornim zakonom. Tu već organizaciono radimo s Misijom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u vezi sa izradom aplikacije za registraciju birača van BiH. Zatim, aplikacije za elektronsku prijavu za ovjeru političkih stranaka i kandidata. U slučaju izrade takve aplikacije teret bi bio prebačen na političke stranke da popunjavaju tu prijavu. Treća aplikacija se odnosi na prijavu za akreditiranje promatrača. Smatramo da bismo kroz razvoj tih aplikacija do izbora 2022. rasteretili CIK. Imamo i projektni zadatak s Agencijom za identifikacijske dokumente koji bi se ticao autentifikacije identiteta birača na biračkom mjestu. Brža transmisija rezultata s biračkog mjesta prema CIK-u je takođe bila predmet razgovora. S predstavnicima međunarodne zajednice smo razgovarali o testiranjima i u fiktivnim i eventualno u realnim uvjetima gdje bismo mogli pokušati na dan izbora 2022. nešto od toga implementirati na manjem broju biračkih mjesta kao pilot-projekat i onda eventualno razmisliti o uvođenju takvog sustava, naravno uz političku volju i sredstva, na nekim narednim izborima.
NN: Brza transmisija u prevodu znači skeneri prsta i glasačkih listića?
BAKALAR: Ne. Da razlučimo to jer u javnosti se dosta brka oko toga. Skener otiska prsta bi bio autentifikacija već utvrđenog identiteta birača. Otisak prsta bi se poredio s bazom koju ima IDDEEA, da se zaista utvrdi da je to ta osoba čiji je identitet utvrđen pomoću identifikacionog dokumenta. To bi bio pilot-projekat. Skeniranje glasačkih listića je nešto sasvim drugačije od elektronskog glasanja. To je drugi segment. Tu bismo morali glasačke listiće prilagoditi veličini skenera itd. To je potpuno neka druga tehnologija. Za to je, po našem mišljenju, potrebna i izmjena Izbornog zakona, ali i dosta novca da se ta tehnologija primijeni.
NN: Ako sam dobro shvatio, suština je da se nekim pilot-projektima na ovim izborima neka rješenja testiraju, a da se stvarno primijene tek 2024?
BAKALAR: Otprilike to je tako. Mi bismo i na ovim izborima radili kao dosad, ali bismo pokušali da instaliramo tu dodatnu opremu. Naravno, to bi i medijski bilo propraćeno. I ako bi to bilo nešto što bi ljudima vratilo povjerenje u izborni proces, onda bi imalo smisla da se to proširi na cijelu BiH. Postoje i rizici da nešto od toga neće funkcionirati. Moramo ići korak po korak. Ali mi kao centralno izborno tijelo imamo volje da ponudimo nešto s obzirom na to da ostale institucije ne nude rješenja, jer imamo političke opstrukcije. Imamo i političke stranke koje nas nominalno podržavaju, ali nas stavljaju u neke potpuno nerealne zahtjeve, a prema javnosti iznose poruke koje ne odgovaraju onome što CIK realno može da isporuči. Da li je u pitanju nerazumijevanje ili nešto drugo, ne znam. Za velike zahvate potrebni su izmjena Izbornog zakona, velika produkcija, veliki broj informacionih stručnjaka koji to mogu implementirati, skupa oprema itd. Za to treba vremena i novca.
NN: Ako sam dobro shvatio, postoji pritisak Zatlera, Ajhorstove, Palmera, Nelsona da se što više toga primijeni, a domaći političari žele da se usvoji što manje tehničkih izmjena, ali da baš ne izgleda da se protive?
BAKALAR: Ne bih ja to nazvao pritiscima predstavnika međunarodne zajednice. Ja bih to nazvao prijateljskim lobiranjem da se te stvari uvedu jer su oni duboko svjesni velikog nepovjerenja javnosti u izborni proces. U tom smislu oni nude pomoć, prevashodno CIK-u, s obzirom na to da mi imamo jednu proaktivnu ulogu u odnosu na druge aktere u zemlji. Nažalost, tu smo prilično usamljeni. Nemamo realnu pomoć institucija ove zemlje.
NN: U medijima smo vidjeli da Radončić tvrdi da su HDZ i SDA pristali na uvođenje elektronske evidencije?
BAKALAR: Ja nemam te informacije, i ja sam to pročitao u medijima. Sinoć (preksinoć) sam imao sastanak na kojem sam prezentirao ove mogućnosti o kojima CIK govori i stvarima kojima kanimo da se bavimo. Nisam dobio informaciju od strane političkih lidera ni da ima ni da nema spremnosti.
nezavisne
