Bombastične najave o novim stranim kreditorima, koji će rastjerati finansijske oblake koji su se nadvili nad Republikom Srpskom, uskoro bi mogle postati nedosanjani san. Iako su povoljna zaduženja na međunarodnom tržištu kod prijatelja Republike Srpske najavljena još prošle godine, strani kreditori nikako da se ukažu.
Time ostaje rupa u budžetu od 810 miliona maraka, koliko je planirano inostrano zaduženje u ovoj godini.
U decembru prošle godine Vlada Republike Srpske donijela je odluku prema kojoj je u ovoj planirano dugoročno zaduživanje u maksimalnom iznosu do 951,7 miliona maraka. Na domaćem tržištu 141,7 milion, a na međunarodnom zaduženje u iznosu od 810 miliona.
Ali sankcije, koje su u prvi mah izazivale podsmijeh kod zvaničnika Republike Srpske, sada su izolovale Srpsku u svakom smislu. Izlazak na inostrano tržište je očigledno nemoguć.
„Njima je krizno, oni su računali taj dio zaduženja na međunarodnom tržištu. A vidimo da je situacija takva da ne može Vlada RS da izađe na to tržište kao što je to bio slučaj sa londonskom i bečkom berzom. Sada je ta mogućnost zbog političkih prilika onemogućena.“, tvrdi Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta.
Situacija nije puno bolja ni kada je u pitanju domaće tržište.
Od planiranih 141 za sada su se zadužili 90, što pokazuje da su i domaći ulagači vrlo oprezni. Budžet za ovu godinu preživljava tektonski udar, presušili su svi izvori, pa samim tim kasne i isplate budžetskim korisnicima.
„To je novac koji nedostaje. Ono što se može reći je da je situacija dosta komplikovana. Kada nema novca, naravno ne vrše se plaćanja i onda je čitav niz korisnika ugrožen.”, kaže Zoran Pavlović.
Bez obzira na sve, Zora Vidović i dalje tvrdi da Republika Srpska ima druge izvore prihoda.
„Od nekih stranaca, prije svega američke ambasade, pa do nekih krugova u Sarajevu, a i ovdje u Republici Srpskoj, koji predviđaju bankrot evo već tri godine, ali neće doći do bankrota. Sve to pravi probleme, ali mi se trudimo, i radimo. Imamo mi i nekih drugih izvora, nisu to samo evropske berze.“, poručuje ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.
Prije nekoliko godina kada je Srpska uspjela emitovati državne hartije od vrijednosti na bečkoj i londonskoj berzi, mutni dogovori koštali su zvaničnike Srpske sudskog procesa.
Da tada nisu bila čista posla, najbolje pokazuje činjenica da državne hartije od vrijednosti Republike Srpske više nisu poželjne na ovim berzama, a ni predstavnici zvaničnih institucija koji su izgleda ocijenjeni kao vrlo sumnjivi saradnici.
Sankcije cjelokupnoj situaciji nisu pomogle, štaviše, bile su šlag na tortu. Više nema novca ni za kupovinu socijalnog mira do izbora, a nakon izbora će se očigledno pisati finansijska istorija Republike Srpske.