Bosna i Hercegovina se mora početi prilagođavati klimatskim promjenama poručili su u nedjelju uvodničari uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” na temu “Odgovor na klimatske promjene i katastrofe Aleksandar Knežević, univerzitetski profesor u penziji, član Odbora za EEO ANUBiH i Nedim Suljić redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli, redovni član Evropske Akademije nauka i umjetnosti.
“Razvijene zemlje za svoj razvoj duguju prirodi. Priroda koliko toliko duguje zemljama u razvoju što su očuvale biološku raznolikost, a zemlje u razvoju duguju bogatim zemljama što su digli kredite itd. Kad se ti dugovi prebiju, pokaže se da razvijene zemlje duguju zemljama u razvoju. I to je osnova Konvencije o klimatskim promjenama pri čemu ona ima parolu ‘Zajednički problem diferencirana odgovornosti’”, rekao je Aleksandar Knežević.
Istakao je da su razvijene zemlje odgovorne za klimatske promjene, kako piše u konvenciji gdje su nabrojane države po imenima koje moraju da snižavaju emisije stakleničkih gasova.
“Šta naši mediji pričaju, šta političari? Da mi moramo da smanjujemo emisije stakleničkih gasova. Ne moramo, ukoliko to nije u interesu našeg razvoja. Šta kaže konvencija posebno za zemlje u razvoju? Da moraju da izvještavaju o klimatskim promjerama i da mogu tražiti stručnu i financijsku pomoć za adaptaciju klimatskim promjerama u prvom redu poljoprivrede. Naša poljoprivreda trpi od klimatskih promjena. Naše Vijeće ministara nikad nije radilo na tome”, naveo je Knežević.
Pojasnio je da mnoge zemlje posebno traže pomoć za poljoprivredu u promjeni tehnike obrade, izbora sjemena…
“Mi jednostavno ne želimo tu pomoć. Pod pritiskom najbogatijih ljudi svijeta mi radimo ono što nije potrebno. Rušimo termoelektrane, gradimo solarne kolektore, solarne ploče i tako dalje, što nije prioritet. Svaki razvojni plan u BiH, prostorni plan, urbanistski plan mora se zasnivati na očekivanim klimatskim promjenama”, naglasio je on.
Istakao je da su očekivane klimatske promjene veliki problem na koji se mora računati.
“Ne smije se desiti da doživimo ovu prirodnu katastrofu i prirodnu nesreću i društvenu katastrofu da djelujemo. Znači, zna se koliko će temperatura rasti, zna se da ćemo imati padavina za 40 posto manje, zna se da ćemo imati česte nevremena i tako dalje. Ti se modeli stalno usavršavaju i moramo da to imamo na umu”, rekao je Knežević.
Prema njegovom mišljenju, adaptacija klimatskim promjenama mora biti ključ razvoja BiH i ne smije biti ni jedna oblast djelovanja koja neće uključiti buduće promjene klime.
Nedim Suljić smatra da je potrebno početi se prilagođavati svim klimatskim promjenama jer je veoma znatno povećanje srednje temperature zraka na godišnjem nivou, sve manje padavina, nema snježnog pokrivača i to se manifestuje na negativan način kroz sve privredne grane.
“Ekstremni uslovi koji se javljaju zadnjih godina, naročito zadnjih dvadesetak godina u BiH, imamo jako nagle prelaze iz tog ekstremno toplog u ekstremno hladni period godine sa znatnim visinama palih kiša koji nam prouzrokuju jako velike štete, materijalne štete, nažalost, i gubitke ljudskih života”, rekao je on.
Podsjetio je na žrtve 2014. godine, naročito u Doboju, kao i na nedavne žrtve u Jablanici, Konjicu i Fojnici.
“Sve se može nadoknaditi, ali ljudski životi se nikada ne mogu više nadoknaditi. Postojeći pravni okvir u državi BiH ne daje dobar osnov, prije svega, za prilagodbu u klimatskim promjenama. Mi veoma malo kao država radimo na tome. Za nas su, odnosno za one koji odlučuju u državi BiH, daleko su važnije neke stvari nego prilagodba klimatskim promjenama i sprečavanje, prije svega, ovakvih tragičnih posljedica. Nažalost, u BiH vlasti djeluju proaktivno, a ne djeluju preventivno”, rekao je Suljić dodajući da nas raniji događaji “nisu doveli pameti”.
Istakao je da je prostorno planiranje na nivou države potpuno zakazalo. Grade se objekti, na uslovno stabilnima padinama terena, dolazi do preopterećenja padina, sječe šume, vegetacije i, naravno, mijenja se, prije svega, oticaj na takvim strmim padinama, što dovodi do mogućnosti pojave bujičnih vodotoka i do plavljenja u nizijskim dijelovima.
Kao jedan od problema istakao je i nelegalnu sječu šume.
“Nažalost, vlast u BiH od 2001. godine, pa evo do danas, ne čini zaista gotovo ništa, kada je riječ o prilagodbi, prije svega, na klimatske promjene, ne čini ništa da se spriječe ovakve tragične katastrofe kao što se desilo u petak, 4. oktobra, naročito u Jablanici i Fojnici. Vlast u BiH, nažalost, pokušava samo da skuplja određene poene”, rekao je Suljić.
(Anadolija)
