Početna BiH Naučnici koriste pčele za pronalazak mina u BiH i Hrvatskoj

Naučnici koriste pčele za pronalazak mina u BiH i Hrvatskoj

Pčele su poznate kao najvredniji insekti na planeti ali jedna od njihovih sposobnosti koja ih izdvaja od drugih insekata jeste “čulo” za otkrivanje eksplozivnih naprava, a tu jedinstvenu sposobnost su naučnici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske odlučili iskoristiti u svrhu čišćenja preostalih minskih polja u ovim zemljama.

Zahvaljujući činjenici da mogu preko svojih antena pokupiti miris eksploziva, istraživači u BiH i Hrvatskoj su odlučili da iskoriste male radilice u detektiranju područja koja su još uvijek prekrivena minama zaostalim iz proteklog rata, a priču donosi BBC.

Iako je za pčele bezopasno da “zuje” kroz minirana polja, za ljude je iznimno opasno pratiti insekte do tačaka na kojima lociraju mine. Tu nastupaju dronovi.

Tim iz BiH i Hrvatske osmislio je način korištenja dronova za nadgledanje pčela dok rade. Bespilotne letjelice vrte se uokolo prateći i snimajući insekte, a snimci se kasnije kompjuterski analiziraju kako bi se detektirale tačne lokacijenagaznih mina skrivenih u zemlji.

Nagazne mine koje datiraju iz proteklog rata i dalje predstavljaju smrtonosnu prijetnju u mnogim dijelovima svijeta. Na hiljade ih je postavljeno tokom rata na Balkanu 1990-ih, a mnoga područja su i danas minirana.

Procjenjuje se da u BiH ima oko 80 hiljada zaostalih mina, a u Hrvatskoj još oko 30 hiljada. Čišćenje miniranih područja smatra se dugotrajnim, mukotrpnim projektom bez jednostavnih rješenja. Ali, tehnološke inovacije ipak bi mogle napraviti pomak.

Htjeli smo izuzeti ljude iz potencijalne opasnosti, te smo pokušali s dronovima”, kaže Vladimir Risojević sa Univerziteta u Banjaluci.

Prije toga, drugi tim istraživača usavršio je metodu za obuku pčela u otkrivanju mina. To su postigli tako što su pčele naveli da povežu miris TNT-a s hranom, tačnije – šećernom otopinom.

Na terenu se dresirane pčele skupljaju u blizini mjesta na kojima su zakopane mine, u nadi da će pronaći hranu.

Takve metode su se koristile dugi niz godina, ali profesor Risojević objašnjava da su on i njegov tim shvatili kako računari mogu pomoći kroz automatsku analizu snimaka pčela koje traže mine, prateći njihovu aktivnost i lakše pronalazeći mine.

Čak se i ovo pokazalo nezgodnim.

Ljudskom oku je vrlo teško uočiti pčele na ovim video snimkama, a kamoli sistemima kompjuterskog vida“, ističe profesor i dodaje:

Bilo je trenutaka kada sam pomislio da smo skroz ludi što to pokušavamo učiniti, ali sam ugodno iznenađen rezultatima koje smo postigli“.

Tim je započeo s analizom snimke područja snimljene dronom, na koji su ispustili “sintetičke pčele” – nejasne sive mrlje koje zumiraju oko mjesta događaja. Kad su uspjeli napraviti da se sintetičke pčele ne razlikuju od snimaka pravih pčela, tim se okrenuo algoritmu strojnog učenja i uvježbao ga da precizno otkriva i prati mrlje na ekranu.

U testovima opisanim u nedavno objavljenom radu, algoritam se pokazao više od 80% tačnim u praćenju tih digitalnih pčela.

Potom su istraživači otišli do minskog polja sa stvarnim ali deaktiviranim minama pokopanim na neotkrivenim mjestima u Hrvatskom centru za razminiranje, kako bi vidjeli kako sistem funkcionira u autentičnim uslovima.

Pojedinosti o rezultatima ispitivanja tek trebaju biti objavljene u akademskom radu, ali prof. Risojević kaže da je postojala snažna korelacija između mjesta gdje su se pčele skupile i poznatih mjesta s minama na mjestu pokusa.

Ovaj sistem funkcionira pomoću bespilotnih letjelica programiranih da lete unaprijed zadanom rutom, prelazeći minsko polje dok snimaju pčele dok zuje. Analiza snimka kasnije otkriva gdje su se pčele skupile.

Može proći nekoliko godina prije nego što se ovaj pristup primijeni na mjestu zasutom opasnim, aktivnim minama, kaže Risojević. Međutim, misli da bi to moglo nadopuniti druge tehnike razminiranja. Među tehnološkim alatima koji se već koriste za razminiranje su ručni detektori metala s ugrađenim radarom koji prodire u zemlju.

Čak i uz pomoć takve tehnologije, timovi za razminiranje teško mogu sa sigurnošću znati da su uklonili svaku pojedinu minu s kontaminiranog područja. Pčele i trutovi mogli bi nakon toga provjeriti te očišćene lokacije, kako bi potvrdili da nijedna eksplozivna naprava nije tu ostala.

Risojević se nada da će, uprkos preprekama, sistem kojeg razvija njegov tim jednog dana pomoći u dekontaminaciji minskih polja u zemljama poput Hrvatske ili Bosne i Hercegovine.

N1

ASHA prodaja vozila