Početna BiH Naučnica koju nije prepoznao domaći sistem, prije godinu dana pokrenula prvo genetičko...

Naučnica koju nije prepoznao domaći sistem, prije godinu dana pokrenula prvo genetičko savjetovalište u BiH: “Dobili smo i prve bebe”

Mlada bh. naučnica Anela Zorlak odbila je posao u Njemačkoj i karijeru odlučila graditi u Bosni i Hercegovini. I u tome uspjela

Priča mlade bh. naučnice Anele Zorlak nije bila laka. Odbila je posao u Njemačkoj i karijeru odlučila graditi u Bosni i Hercegovini da bi ubrzo na Biro za zapošljavanje bila upisana kao nastavnica biologije, umjesto kao magistrica genetike, a da „po zakonu“ nije mogla raditi ni jedan ni drugi posao.

Ipak, zahvaljujući svojoj upornosti i borbenosti, uspjela je pronaći posao, čak više njih, da bi prije godinu dana ostvarila i svoj dugogodišnji san – pokrenula je prvo genetičko savjetovalište u našoj zemlji, jednostavno nazvano Genetika. U međuvremenu, na njenu sarajevsku adresu stigla je i diploma sa Harvard Medical School.

Na pitanje šta se sve izdešavalo u proteklih godinu dana na poslovnom planu, Zorlak nam kaže da je april mjesec kada se jedna od njenih vizija, nakon mukotrpnog rada, posvećenosti i ustrajnosti, ostvarila, a to je prvi centar za genetičko savjetovanje u Bosni i Hercegovini – GENETIKA.

“Nakon prve godine rada, mogu zaključiti da sam više nego zadovoljna, uzimajući u obzir sve faktore od samog početka pa do aktivnog rada sa pacijentima, ljekarima u protekloj godini. Fokus je bio prije svega biti dostupni pacijentima, ali konstantno raditi na unapređenju usluga, viziji Genetike, ali i dostupnosti jedne ovakve usluge u BiH. Kao poseban uspjeh bih voljela istaknuti da sve ugovorene saradnje, kako sa pojedincima- eminentnim stručnjacima, tako sa institucijama, nastavljene su i produžene, ali isto tako ostvarili smo nove saradnje na koje smo posebno ponosni. S ciljem da budemo što dostupniji ljudima kojima je ovaj vid pomoći potreban, genetičko savjetovalište Genetika postalo je dio dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja – Asa Osiguranje gdje dvije domaće priče udruženim snagama idu ka personaliziranoj medicini. Pored ove saradnje, ostvarili smo saradnju sa Poliklinikom  Anova iz Zagreba i Poliklinikom Epion iz Zenice, održali smo stručna predavanja, postali dio tima koji radi na smjernicama za dijagnostiku i liječenje karcinoma dojke”, pojašnjava Zorlak.

Dodaje da se ipak najveća sreća i ponos ogledaju u broju pacijenata kojima su pomogli:  “Na polju dijagnoze, personalizirane terapije – pomoću genomske analize tumorskog tkiva odredili su targetiranu terapiju pacijentici, genetičkom analizom smo utvrdili patogenu varijantu koja je uzorkovala karcinom dojke drugoj pacijentici i shodno tome uveli optimiziranu terapiju, pod genetičkim preporukama -genetičko testiranje, optimizacija terapije- u protekloj godini dobili smo i prve bebe – jedna veoma dinamična, izazovna, ali slobodno možemo reći uspješna godina je iza Genetike!”

Inače, primarna usluga je genetičko savjetovanje, uz koje se u većini slučajeva veže genetičko testiranje, koje je isto tako moguće uraditi u Genetičkom savjetovalištu Genetika. Oblasti koje trenutno pokrivaju su prenatalno savjetovanje, onkogenetika, nutrigenetika, farmakogenetika, psihijatrijska genetika, te genetičke analize za dijagnostiku rijetkih oboljenja.

U kontkatu su i sa par kolega iz BiH, gdje pokušavaju zajedničkim radom napraviti nove protokle po pitanju genetičkog testiranja.

“Genetičko savjetovalište Genetika od samog početka imalo je za cilj da u BiH dovede potpuno nove pristupe dijagnostike, terapije, te sa tim u vezi konstantno moramo biti u kontaktu sa kolegama iz susjednih zemalja, ali primarno sa kolegama iz Amerike i Njemačke”, pojašnjava naša sagovornica, dodajući da iako su Genetičko savjetovalište Genetika veoma uspješno pokrenuli, uz veliki broj zvanica, zbog pandemije to se desilo u online formatu, međutim, ostao im je kao dug i kao želja nedovršen posao da genetiku fizički dovedu u BiH, u Sarajevo.

Zato u mjesecu junu u sklopu “Dana BHAAAS u BiH” planiraju organizovati specijalni događaj na temu “Genetička testiranja- klinička primjena”, gdje će okupiti velike stručnjake različitih oblasti sa kojima Genetika surađuje. Za sada nam Zorlak može otkriti da su svoje prisustvo potvrdili genetičari iz njemačke klinike za dijagnostiku rijetkih oboljenja i ljekari iz Hrvatske i Srbije: “Cilj nam je predstaviti benefite genetičkih testiranja u kliničkoj primjeni, te upravo zbog toga eminentni stručnjaci onkolozi, oftalmolozi i neuropsihijatri će održati predavanja na osnovu svojih slučajeva, gdje su upravo koristeći metodologije genetičkih testiranja uspješno došli do dijagnoze, ali u nekim slučajevima uveli targetiranu terapiju. BiH u mjesecu junu će biti domaćin velikom broju stručnjaka, od kojih će neki po prvi put upravo zbog Genetike doći u našu zemlju. U narednom periodu moći ćemo više govoriti o samom događaju.”

Nažalost, u našoj zemlji se još uvijek nije ništa promijenilo po pitanju činjenice da genetičari postanu dio zdravstvenog sistema, iako je bilo par inicijativa upućenih prema Parlamentu BiH. Priznavanje genetičara, kaže Zorlak, kao i drugih kolega biološkog usmjerenja, očigledno će čekati neka bolja vremena za nauku u BiH.

„Problem sa našom strukom je dosta kompleksan i traži izmjenu, odnosno dopunu postojećih zakona, gdje bi se za početak naš status riješio. Takođe, u SAD, evropskim zemljama, genetičari, mikrobiolozi, biohemičari su dio zdavstvenog sistema. Ako se samo fokusiramo na genetičare, moram naglasiti da u SAD proces liječenja započinje i završava sa genetičarom. Na samom početku, genetičar je uključen, zajedno sa timom ljekara, u dijagnostici oboljenja, određivanju predispozicije za razvoj oboljenja, određivanju odgovarajuće terapije, pa do saopštavanja rezultata i daljnjih terapija. U našoj zemlji, koja školuje genetičare, takvo šta je, nažalost, još uvijek misaona imenica,“ pojašnjava problematiku naša sagovornica, ujedno podsjećajući kako se i sama, kao i brojne njene kolege našla u apsurdnoj situaciji – na Birou za zapošljavanje nisu je mogli prijaviti kao magistricu genetike, već kao nastavnicu bilogije, s tim da ovaj posao takođe nije mogla raditi, jer nema položene predmete pedagoškog opredjeljenja. To je, kaže, problem koji je već dugo prisutan u našem društvu, ali nikako da dođe na red za rješavanje.

Obzirom da je Anelu Zorlak u Bosni i Hercegovini zadržala neka vrsta bunta, na kraju razgovora smo je pitali da li se možda ipak pokajala ili pak smatra da je ostanak ovdje bila dobra odluka, kaže: “Svaka odluka ima svoju težinu, i prilikom donošenja iste važno je da budete sa sobom mirni i sretni tako da za 5 godina možete ponosno da stojite ispred iste te odluke – ja mogu reći da sam upravo ponosna i sretna zbog odluke da ostanem i borim se. Sigurna sam da ću za 5 godina sa istim ponosom stajati ispred ovo odluke, međutim, čovjek uči i glad za znanjem često nas vodi iz prilike u priliku tako da i ja ću još mnogo putovati i usavršavati se, ali sa čvrstom bazom – Bosnom i Hercegovinom”.