Početna BiH Na ulazak u Hrvatsku čekaće se još duže

Na ulazak u Hrvatsku čekaće se još duže

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dvije države, a prema riječima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mjere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da će na graničnim prelazima s Hrvatskom sigurno biti pooštrene kontrole prilikom ulaska u prostor EU.

“Mogu se očekivati detaljni pregledi svega. I to će dovesti, da ne kažem, do kolapsa, ali sigurno do čekanja koje će biti više nego dvostruko što se sada čeka, tako da po tom pitanju sigurno ne možemo biti srećni i reći da nam nešto dobro donosi”, navodi Grbić.

Veće gužve očekuju i one koji se autobusima zapute ka EU. Potvrđuje to i Ivan Kovačević, iz Odbora Udruženja prevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prevozu putnika.

“Oni će to pooštriti, a i naša policija će to ispratiti. Ali već su dobro pooštrili. Već smo mi provjerili kada je u pitanju EU, i tamo je normalno čekanje četiri sata na granici. I zaista je to malo previše”, ističe za “Nezavisne” Kovačević.

On pojašnjava da se trenutno na prelazak međudržavne granice s Hrvatskom u prosjeku čeka oko 45 minuta, a najviše do jedan sat, i to u slučaju kada nema gužvi.

“Međutim, kada ima više autobusa i sada imamo čekanja i do dva sata”, pojašnjava Kovačević.

I iz Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH) poručuju da je ulazak Hrvatske u Šengen očekivan proces te da se radi o koracima koji ni u kom slučaju ne bi trebalo da naruše odnose dvije države. Ipak, i u Komori su saglasni da kada je u pitanju transport putnika i robe, prelazak državne granice je otežan i opterećen dužim zadržavanjem, te da je to posebno problematično kada se radi o lako kvarljivoj robi.

“Smatramo da će se ulaskom Hrvatske u Šengen dodatno otežati naš prekogranični prevoz putnika i robe,  ali nije ni to nerješivo pitanje. Samo je stvar blagovremenog djelovanja svih aktera u BiH, adekvata priprema  i prilagođavanje  situaciji koja je pred nama”, navodi za “Nezavisne novine” Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Na tom polju, ističe, već se rade određeni razgovori s Hrvatskom privrednom komorom, kako bi se upoznali s iskustvima koje je Hrvatska imala sa Slovenijom.

Međutim, prema njegovim riječima, veliki problem za BiH je mali broj graničnih prelaza na kojima je moguć prevoz robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju.

“Zasad su to samo dva granična prelaza – Gradiška i Bijača. Iz godine u godinu raste broj kamiona koji prelaze granicu BiH i Hrvatske, kako s robom koja se razmjenjuje između dvije zemlje, tako i s robom koja se izvozi iz BiH u EU. Podsjećamo da BiH s EU ostvaruje 73% svog ukupnog izvoza, koji se uglavnom realizuje preko graničnih prelaza s Hvatskom. Dakle, bez obzira na to da li Hrvatska ulazi u Šengen ili ne,  neophodan nam je makar još jedan granični prelaz s adekvatnim službama kako bi se rasteretila  postojeća dva granična prelaza”, pojašnjava Marinković.

Kada je riječ o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prelazima u nadležnosti su MUP-a Hrvatske, poručuju za “Nezavisne novine” iz Granične policije BiH.

“Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o šengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Republiku Hrvatsku nakon njenog pristupanja Šengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Šengena”, pojašnjava Zoran Galić, direktor i glavni generalni inspektor Granične policije BiH.

Galić se nada da će pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni doprinijeti i većem stepenu zaštite spoljnih granica šengenskog prostora u toj zemlji, pa će samim tim i zajednička granica BiH i Hrvatske biti bolje zaštićena.

“Samo pristupanje Šengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija pa samim tim i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji, što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprečavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize”, zaključio je Galić.

Nezavisne