BANJALUKA, SARAJEVO – Iako će izborna volja građana ovaj put, po svemu sudeći, na svim nivoima vlasti biti implementirana brže nego ikad, u bh. političkom loncu još nije prestalo da ključa, što dokazuju i brojne žustre rasprave kojima ovih dana svjedočimo.

Analitičari ističu da je politička scena u BiH takva da se njeni akteri svađaju zbog imena, odnosno personalnih rješenja, a ne zbog programa i ideja.

A teške riječi mogle su se, primjera radi, čuti i na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, gdje je na dnevnom redu bilo potvrđivanje imenovanja ministara, njihovih zamjenika i zamjenika predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

Recimo, Mladen Bosić (SDS) je rekao da je prethodni Savjet ministara upamćen kao najlošiji od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, a lijepe riječi nije rekao ni za nove ministre.

Zamjerke na novoizabrani sastav Savjeta ministara imao je i poslanik Zlatko Miletić.

“O nasilju u obitelji pojedinih kandidata zbog nedostatka vremena neću govoriti, kao ni o zloupotrebi budžeta institucija, ali ste svi dobili revizorski izvještaj za 2022. godinu. Bilo bi dobro da pročitate bar kad je ovaj jedan ministar u pitanju da vidite kako je radio”, kazao je Miletić.

Ovakvi primjeri nisu usamljeni… Već danima se optužbe nižu i između Nebojše Vukanovića, predsjednika pokreta “Za pravdu i red”, i Draška Stanivukovića, predsjednika Gradskog odbora PDP-a Banjaluka i gradonačelnika ovog grada.

Nedavno je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović potvrdio kako će članovi te stranke blokirati izbor nove vlade FBiH koju bi vodio lider SDP-a Nermin Nikšić. A, lider SNSD-a Milorad Dodik je, recimo, naveo da ta stranka neće podržati imenovanja Zlatka Lagumdžije i Damira Arnauta za ambasadore jer je riječ “o ljudima koji dokazano rade protiv Republike Srpske”.

Analitičar Drago Vuković ističe da imamo loš politički ambijent te da je takvo stanje već duže vrijeme. Čak mu se čini da smo, kako ističe, navikli na to društvo konflikata i podjela.

“Govorićemo o periodu od Dejtona – BiH funkcioniše na aparatima, mišićima, bez unutrašnje sinergije i ozbiljne politike, koja podrazumijeva programe i projekte, brigu o građanima, pozitivnu selekciju kadrova. Mi smo uveli praksu potpune personalizacije institucija, svađamo se oko imena, ljudi, a ne oko programa i ideja”, rekao je Vuković, inače sociolog i redovni profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

To je, dodao je, površna i loša politika. Ovoj zemlji, naglasio je, fale dobri, pozitivni događaji i procesi. Dok ne bude toga, naglasio je, bićemo u ovakvom stanju.

“U demokratskim višepartijskim sistemima treba da imamo različita mišljenja, ali ona treba da proizvode dobre rezultate”, naglasio je Vuković za “Nezavisne novine”.

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je politička kultura dijaloga i kompromisa u BiH na niskom nivou.

“Spremnost na kompromis se doživljava na Balkanu kao slabost. Kad udarite šakom od sto pokazali ste zube političkom protivniku, a porasli u očima mase podanika. Pogledi političkih aktera u BiH su isključivi, oni nastoje da ne postignu najmanji zajednički imenitelj, a u osnovi njihovog opstanka na vlasti su destrukcija i konflikt. I dok su na vlasti, odnosno sceni ovi politički akteri, to jest ta politička generacija, ključaće u bh. političkom loncu”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.