Početna BiH Na lokalne izbore sa novim listićima?

Na lokalne izbore sa novim listićima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Centralna izborna komisija (CIK) BiH ovih dana ne broji glasačke listiće sa oktobarskih izbora 2018. godine, već analizira strukturu nevažećih listića da bi ponudila rješenja koja bi ubuduće poboljšala izborni proces.

Tvrdi to za “Glas Srpske” predsjednik te izborne komisije Branko Petrić, demantujući navode koji su se pojavili u javnosti da CIK BiH ponovo broji glasačke listiće sa opštih izbora iz 2018. godine.

Komisija je, kaže, odlučila je da prije uništavanja izbornog materijala utvrdi strukturu nevažećih glasačkih listića po grupama – neispunjeni-prazni, precrtani, dopisivani, potpisani ili namjerno prepravljani na reprezentativnom uzorku od pet odsto biračkih mjesta iz oba entiteta i Brčko distrikta za sva četiri nivoa vlasti za koje su izbori održani 2018. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Ovih dana mogli smo da čujemo brojne izmišljotine koje nemaju nikakve veze sa istinom i onim što je CIK odlučio da uradi da bi pronašao način da unaprijedi izborni proces. Ovo smo planirani da završimo u prošloj godinu, ali zbog nekih drugih poslova se to odužilo. Želimo da dobijemo analizu nevažećih glasačkih listića jer se kod nas pod to podvode prazni, pocijepani, dopisani… Riječ je o oblasti o kojoj se dosta spekuliše, ali i manipuliše – rekao je Petrić.

Na oktobarskim izborima 2018. godine je bilo, dodao je, približno isto nevažećih listića kao i u ranijim izbornim ciklusima u BiH.

– Uzorke smo uzeli sa glasačkim mjesta gdje ih je bilo dosta, odnosno više od prosjeka da bismo vidjeli zbog kojih osnova su bili nevažeći. Cilj je da to raščlanimo i uporedimo sa drugim sistemima. Mnoge zemlje nepopunjene glasačke listiće samo statistički vode, ne ubrajaju ih u nevažeće. Kada bi to uradili, broj nevažećih bi bio prepolovljen i iznosio bi oko 3,5 odsto  – rekao je Petrić.

Stručna analiza na kojoj sada rade potrebna im je, ističe, da bi mogli da u okviru svojih nadležnosti da nešto preduzmu, odnosno vide da li razlog leži u komplikovanom sistemu, slaboj edukaciji birača ili je potrebno da se normativno nešto mijenja.

– Niko ništa ponovo ne broji. Treba nam činjenična analiza koja će uskoro biti završena. Tako dobijene podatke ćemo analizirati i izvesti iz njih zaključke i smjernice za dalje. To je sva mudrost i suština. Kao što neko obrađuje statističke podatke, tako i mi ovo – rekao je Petrić.

Dodaje da bi mogli neke korake, a na osnovu rezultata ove analize, mogli da primjene u susret ovogodišnjim lokalnim izborima.

– Ako se pokaže da je veliki broj glasačkih listića nevažeći zbog neznanja i neukosti birača, pokušaćemo da priručnicima i na drugi način vidimo kako to da poboljšamo, a time i cijeli izborni proces – rekao je Petrić.

Nije odbacio mogućnost da, u zavisnosti od rezultata te analize, promjena izgleda glasačkog listića bude jedan od prijedloga.

– Imamo situaciju, na primjer, u Kantonu Sarajevo na otvorenoj listi za skupštinu ogroman listić sa oko 1.000 kandidata. Prosječno obrazovanom biraču tu se teško snaći, tako da i redizajn može da bude jedna od mjera – rekao je Petrić.

Prema ranijim podacima Centralne izborne komisije, prosjek nevažećih listića na izborima 2010. bio je 6,87 odsto, a četiri godine kasnije 7,6 odsto, od čega se oko polovine odnosi na prazne listiće.

Skladište

Branko Petrić je naglasio da će izborni materijal iz 2018. godine biti uskoro uništen. Dodao je da, u vezi sa pripremama za lokalne izbore koji slijede na  jesen, prazne skladište i stvaraju uslove za njihovo održavanje.

ASHA prodaja vozila