Početna Vijesti Mladima draže državne jasle nego pokretanje vlastitog biznisa

Mladima draže državne jasle nego pokretanje vlastitog biznisa

Mladi u BiH zainteresovani su za pokretanje vlastitog biznisa, ali se zbog izazova koje sa sobom nosi taj poduhvat radije okreću potrazi posla, a po mogućnosti onog u javnoj službi.

Ovo za “Nezavisne novine” kažu poznavaoci društvenih i socijalnih prilika, koji ističu da su finansije ključni razlog zašto se mladi boje krenuti u sopstveni posao.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne” svjedoči da je procenat preduzetničkih ideja mladih u BiH na veoma nezavidnom nivou.

Kaže da za tako nešto ima više uzroka, a da ih predvodi i društvena nesigurnost u kompletnoj državi, kao i to što se sve vrti oko javnog sektora.

“Opšti ambijent u društvu je takav da je sve orijentisano ka javnom sektoru i gdje on omogućava da se ostvare bolje i adekvatnije zarade nego što bi imali kada bi pokrenuli svoj biznis. Osim toga, kao razlog se može tražiti i lakše rješavanje stambenog pitanja i drugog, što se mnogo jednostavnije rješava ako radite u javnom sektoru i to daje sigurno veće garancije. Ali treba napomenuti da smo sada došli do toga da su i plate u privatnom sektoru veće”, pojašnjava Račić.

On ističe da se na ovom planu rade razne edukacije kako bi se mladima olakšalo da dođu u priliku da pokrenu svoj posao, ali priznaje da to ne daje rezultate.

“Mi smo prije nekoliko godina radili istraživanje u sklopu jednog projekta u kome su učestvovali predstavnici italijanske komore, gdje je navedeno da u Italiji negdje do 65 do 70 odsto mladih ima ambicije da započne vlastiti privatni biznis. Negdje oko 15 do 20 odsto mladih je zainteresovano da počne da radi u nekoj firmi da bi stekli određena iskustva i da bi opet započeli vlastiti biznis. Samo nekih 15 odsto mladih je orijentisano da radi u javnoj upravi. Kod nas je sasvim obrnuta situacija. Kod nas nemamo ni 10-15 odsto mladih koji su spremni da započnu neki preduzetnički biznis ili pokrenu ideju. Uglavnom, oko 70 odsto mladih ima ambicije da se zaposli u nekom javnom sektoru ili javnoj instituciji”, navodi Račić.

Prema njegovim riječima, situaciju otežava i činjenica da je BiH gotovo neprekidno u izbornim kampanjama.

“Svake dvije godine su izbori. Najveći dio energije u ovom društvu troši se na izbore”, kategoričan je Račić, koji dodaje da ipak svi moraju biti svjesni da brojne preduzetničke ideje neće biti prihvaćene.

“U Sloveniji, na primjer, ako od 200 preduzetničkih ideja uspije samo 10 odsto, oni su vrlo zadovoljni”, navodi on.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u Republici Srpskoj u ovom trenutku registrovana su 2.182 osnivača privrednih subjekata između 18 i 35 godina.

“Najčešći poslovi su drumski prevoz robe, mješovita poljoprivredna proizvodnja, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, testerisanje i blanjanje drveta, impregnacija drveta, računarsko programiranje, nespecijalizovana trgovina na veliko, agencije za reklamu i propagandu, djelatnosti stomatološke prakse, savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, kao i gajenje povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća”, kazali su za “Nezavisne novine” iz APIF-a.

Sa druge strane, iz Odjela za ekonomski razvoj u Institutu za razvoj mladih KULT ističu da zainteresovanost mladih za pokretanje vlastitog biznisa i te kako postoji.

“Istraživanje koje je smo radili u 2021. godini pokazuje da je 50 odsto mladih voljno pokrenuti vlastiti biznis, ali nemaju mogućnosti za to. To oni kažu. Oko pet odsto je pokrenulo svoj biznis, a oko sedam odsto radi na pokretanju tog biznisa. Oko 17 odsto njih nije voljno”, kaže Ajka Rovčanin, predstavnica Odjela za ekonomski razvoj u Institutu za razvoj mladih KULT sa Ilidže.

Ona za “Nezavisne” poručuje da su mladi na pitanje koja vrsta podrške im je potrebna za pokretanje biznisa redom odgovarali da je to novac.

“Radili smo i istraživanje s mladima koji su pokrenuli vlastiti biznis i oni su naglasili da su im najveći problemi bili nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljna informisanost o procedurama osnivanja, nedostatak ranijeg poslovnog iskustva, nedostatak poslovnog prostora, kao i preduzetničkih vještina i mentorstva. Kazali su da su najčešće svojim novcem kretali u taj poduhvat”, istakla je Rovčaninova i zaključila da je potpuno jasno da treba još veća podrška mladima.