Početna Vijesti Misteriozni nastanak pčela u BiH: Svi traže med, košnice prazne…

Misteriozni nastanak pčela u BiH: Svi traže med, košnice prazne…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nestašica meda. Loše vrijeme koje sprečava ispašu, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja društva – samo su neki od razloga negativnog trenda, koji je, prema statistikama, pogodio i ostatak zemlje, ali i veći dio Evrope.

Povećana potražnja za medom s jedne strane i nepovoljne vremenske prilike koje uzrokuju smanjene prinose s druge strane, dovele su do nestašice meda u Semberiji od početka godine.

Pčelar Milorad Vasić od početka ove godine nema med za prodaju, iako tokom sezone u prosjeku izvrca oko tonu meda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Interesovanje je postalo mnogo veće sa pojavom pandemije, ali prošle i pretprošle godine ga je bilo mnogo manje, bio je manji rod. Zadnjih nekoliko mjeseci je nestašica – rekao je Vasić u prilogu BHRT-a.

Posljednjih godina pčelari i na našim prostorima susreću se sa tzv. misterioznim nestankom pčela, koji se dovodi u vezu sa sindromom kolapsirajuće kolonije. Ova pojava prisutna je u Evropi od 2006. godine. Na našim prostorima prvi veći slučaj misterioznog nestanka pčela registrovan je prije sedam godina u Modriči.

– Ima pojava da nema pčela u košnici. Da li je to od varoe, da ljudi nisu tretirali, pa su pčele napustile ili ovo iz literature, misteriozna bolest, nestanak pčela – kazao je pčelar Miladin Tešić.

Iako u pčelinjaku Tešića na obroncima Majevice nisu imali tu vrstu gubitaka, kažu da su problemi pčelinjih društava sve izraženiji. Prinosi su sve manji, a tome doprinosi i nekontrolisana i neodgovorna upotreba pesticida i prskanja.

– Nesavjestan odnos ljudi iz poljoprivrede, mislim na ratare i voćare. Koriste nedozvoljena sredstva koja umanjuju imunitet pčela, pčele se bore s time, ali njihov imunitet strada – dodao je Vasić.

– Uz to, pojedini pčelari, u jurnjavi za profitom, iscrpljuju pčele uzimajući iz košnica i posljednju kap meda, što nikako nije dobro – pojasnio je jedan od najmlađih semberskih pčelara, dvadesetogodišnji Marko Tešić.

– Previše se forsiraju pčelinja društva, iako ne mogu da unose i za sebe i za ljude, i onda čini veliku štetu za njih – istakao je Tešić.

Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispašu pčela, a samim tim i nove količine meda.

Međutim, na duge staze, alarma za uzbunu je mnogo i u bliskoj budućnosti BiH bi se mogla susresti sa većom nestašicom meda, zbog čega je neophodno sistemsko rješenje i zaštita pčelinjih društava od štetnih faktora.