Ukupno 16 tržnih centara u bh. entitetu Republika Srpska uključilo se u kampanju “Društveno odgovorni” i snizilo cijene određenih prehrambenih artikala i higijenskih potrepština koje koriste domaćinstva.
Dok se iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a hvale ovom kampanjom, koja je započeta 1. augusta, potrošači smatraju da kampanja liči na bilo koju drugu akciju u trgovinama i žale se da su cijene i dalje visoke, prije svega hrane.
Građani šalju žalbe udruženjima za zaštitu potrošača jer su trgovci paralelno sa ovom kampanjom digli cijene proizvoda koji nisu na spisku “društveno odgovornog poslovanja”.
Cijene nekih proizvoda povećane su znatno, tako da, po mišljenju potrošača, ova kampanja koja ima rok važenja, služi da trgovci zamaskiraju poskupljenja.
Akciji se trgovci odazivaju dobrovoljno, te pored sniženog proizvoda nalijepe stiker kampanje. Trgovci odlučuju koje artikle će ponuditi u okviru ove kampanje. Rok kamapanje je kod svakog različit, od mjesec do tri mjeseca.
“U svakom tržnom centru imaju desetak vrsta jestivog ulja, a samo cijenu jednog proizvođača spuste za nekoliko feninga. Pored tog ulja se nalazi od drugog proizvođača i ispod piše da se kupovinom tog proizvoda može učestvovati u nagradnoj igri u kojoj je glavna nagrada automobil. Potrošači su zbunjeni”, kaže za Fenu Jovan Vasilić iz Udruženja za zaštitu potrošača Zvono iz Bijeljine.
Po njegovom mišljenju, kampanje Ministarstva trgovine koje se provode u nekoliko navrata ne daju očekivane efekte, a smatra da je rješenje u izmjeni zakona o maržama i PDV.
“Potrebne su nam sistemske, dugoročne mjere. Mi sada među trgovcima imamo kartelsko poslovanje, a i to je blaga riječ”, upozorava Vasilić.
On podsjeća na činjenicu da je otkupna cijena pšenice po kilogramu oko 0,36 KM, a da se za taj novac ne može kupiti jedna kifla. – Prije tri godine za marku sam u Bijeljini mogao da kupim 10 kifli, a sada ne mogu ni tri – navodi Vasilić.
U Banjoj Luci, kako dodaje, za marku ne mogu kupiti ni dvije kigfle, jer jedna košta 0,60 – 0,70 KM.
On ističe da se u Zakonu o potrošačima decidno navodi kako se treba čuti i uvažavati glas potrošača.
“Istovremeno sve rade da nas ukinu. Za rad 10 udruženja za zaštitu potrošača u RS-u se iz budžeta izdvaja ukupno 25.000 KM”, napominje Vasilić.
Murisa Marić iz Udruženja potrošača Don Prijedor za Fenu ocjenjuje da je namjera Ministarstva trgovine bila dobra, ali da nije dala očekivane rezultate.
“Ovako imamo jednu besplatnu reklamu za tržne centre koji se predstavljaju da su društveno odgovorni zbog nižih cijena. Međutim, uđete u njihovu radnju i vidite da su od 5.850 aritkala stavili stikere na 20 proizvoda. Klasičan marketinški trik”, objašnjava Marić.
Ili, kako dodaje, potrošač uđe u trgovinu koja se reklamira kao društveno odgovorna da kupi, recimo, tjesteninu koja je snižena i onda primijeti da je, po njenim riječima, na istoj polici tjestenina drugog proizvođača jeftinija nego ona koja se reklamira.
Marić takođe smatra da se potrošačima u eri inflacije može pomoći jedino sistemskim mjerama.
“Kod nas očigledno ništa drugo ne pomaže već samo ograničenje marže koja će se strogo kontrolisati”, zaključuje ona.
U Ministarstvu trgovine RS-a kažu da je u ovoj kampanji ukupno sniženo oko 300 artikala prehrambenih i hemijskih proizvoda.
Podsjećamo, Ministarstvo je krajem prošle godine također organizovalo ovu kampanju koja je trajala do prve polovine januara ove godine. Od maja do kraja juna na snazi je bila Uredba o ograničenim maržama na određene namirnice. Međutim, po podacima Zavoda za statistiku RS, hrana je u maju bila skuplja za 0,8 posto u odnosu na peti mjesec prošle godine, a za 0,1 posto skuplja u junu u odnosu na isti mjesec 2023. godine.
