Početna Zanimljivosti Minimalac u Njemačkoj 1116 eura, Luksemburgu 2000, Hrvatskoj 400, a BiH 208...

Minimalac u Njemačkoj 1116 eura, Luksemburgu 2000, Hrvatskoj 400, a BiH 208 eura

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ne bi smio biti siromašan – to bi mu trebala jamčiti minimalna plaća. Ali realnost je često drugačija. Sudbina radnika na minimalcu nigdje nije laka, ipak ta zarada na Zapadu osigurava osobama da sa svojom zaradom mogu preživjeti mjesec. S minimalnom plaćom od 208 eura bh. radnici su na samom europskom začelju po visini minimalca, piše Večernji list BiH.

Poređenje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Minimalna plaća uvijek znači stalna kalkuliranja, dok je u BiH to umijeće preživljavanja. Za prvi primjer uzeli smo Njemačku, koja je za bh. građane sinonim dobrog života. Njemačka ima jedan od najviših iznosa minimalne plaće u Europi – barem kada se gledaju apsolutne brojke. Tko radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, zaradi mjesečno oko 1580 eura bruto. Time se u europskom prosjeku Njemačka nalazi pri vrhu. No, koliko je to doista, odnosno može li se i kako s minimalcem u nekoj zemlji normalno živjeti, ne pokazuje apsolutni iznos, već relativni. Potrebno je taj zbroj, dakle, staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi. Prema podacima za 2017. godinu, koje je objavio Deutsche Welle, u Njemačkoj samac, koji radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, mogao bi, nakon što su mu od bruto iznosa odbijeni svi porezi i socijalna davanja, kući donijeti 1110,50 eura.

Zvuči još uvijek dobro. Ali zapravo je to samo 14,5 eura iznad službene granice siromaštva u Njemačkoj, od ove godine nakon povećanja satnice ostaje mu 20 eura. Općenito se unutar EU-a siromašnom smatra osoba koja zarađuje manje od 60% prosječne plaće. Što znači da su u BiH svi oni koji rade za minimalac debelo ispod te granice s obzirom na to da je minimalac oko 44% od prosječne plaće. Naravno, te iznose uvijek treba staviti u kontekst stvarne situacije u svakoj zemlji, odnosno uzeti u obzir cijene hrane, stanarine i slično. Potrebno je taj zbroj, dakle, staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi. Na čelu europske ljestvice je Luksemburg s mjesečnom zaradom od oko 2000 eura, dok se pri dnu nalazi, primjerice, Rumunjska s oko 250 eura. Hrvatska je s oko 400 eura minimalne plaće u donjem dijelu ljestvice.

Ali čak ni u Luksemburgu radnici s minimalnom plaćom nisu jako udaljeni od granice siromaštva. Granica siromaštva u Rumunjskoj nalazi se na 137 eura, dok zaposleni s minimalcem zarađuju gotovo dvostruko više. No, kada se pogleda opća situacija, tu je Rumunjska prilično loša, tamo gotovo trećina stanovništva nije u stanju staru odjeću zamijeniti novom. Minimalno 60 posto I Europska trgovinska unija predložila je da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje 60% prosječne plaće. No, u BiH nije problem odnos minimalne i prosječne plaće. Ako se usporedi minimalna satnica Luksemburga, kao države s najvećom satnicom, i BiH, ispada da Luksemburžanin zaradi za sat koliko bh. građanin ne može za cijeli dan. U BiH je problem što prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu potrošačke košarice četveročlane obitelji, dok minimalna ne može pokriti ni troškove hrane, što u ostatku Europe nije slučaj, piše Vecernji.ba.

 

cera - Minimalac u Njemačkoj 1116 eura, Luksemburgu 2000, Hrvatskoj 400, a BiH 208 eura