Početna BiH Minimalac od 543 KM je pokazatelj kako su vlasti gledale na radnike

Minimalac od 543 KM je pokazatelj kako su vlasti gledale na radnike

Još jedan mandat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je na izmaku, a ovaj izvršni organ vlasti nije uspio naći rješenje ni za zahtjeve radnika, ali ni za zahtjeve poslovne zajednice u ovom entitetu.

Naime, radnici u Federaciji BiH mjesecima traže da se poveća minimalna plata koja trenutno iznosi 543 KM, te insistiraju da ona bude 1000 KM. Poslodavci od Vlade na čijem je čelu skoro osam godina premijer Fadil Novalić godinama traže da se reformišu fiskalni zakoni, kako bi se privreda konačno rasteretila, te kako bi se otvorio prostor za povećanje plata radnicima. Ni za ovaj izazov federalna Vlada nije pronašla rješenje, nakon što su predloženi zakoni o porezu na dohodak i doprinosima vraćeni iz parlamentarne procedure prije nekoliko mjeseci jer u paketu s njima nije bio i novi zakon o minimalnoj plati u FBiH.

Devastirana radnička prava

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović za Buku kaže da je mandat federalne Vlade prethodnih osam godina protekao u apsolutnoj devastaciji svih dostignutih radničkih prava.

“Ne samo da radnici danas žive puno teže i lošije nego što su živjeli prije osam godina, nego su isporučeni na milost i nemilost ljudima koji imaju kapital. Sva njihova prava i ljudska, građanska i radnička su Zakonom o radu i drugim zakonima devalvirana, uništena i ako hoćemo govoriti o rezultatima rada federalne Vlade onda se ti rezultati mogu svesti isključivo na ove stvari. Dakle, nije došlo do novih zapošljavanja, iako nas ubjeđuju, odnosno došlo je do masovnog odlaska radnika iz Bosne i Hercegovine. Plata za koju gospodin Novalić smatra da je danas dovoljna za život od 543 KM je vrijeđanje inteligencije radnika u BiH i generalno, ponovit ćemo, radnicima u BiH ne može biti gore nego što je danas”, ističe na početku razgovora Šatorović.

Kada se govori o minimalcu u Federaciji BiH, premijer Novalić često napominje kako je on suštinski veći u ovom, nego u entitetu Republika Srpska zbog toga što se u FBiH u platu ne računaju topli obrok i naknada za prijevoz.

“Prvo treba pitati premijera da li vjeruje on u to što je rekao, jer to je samo jedna u nizu nebuloza i gafova koje iznese premijer Federacije BiH, i to je pokazivanje elementarnog nepoznavanja stvari. Dakle, minimalna plata je minimalna plata. Naknade su naknade. I plata nije isto što i naknada. I ne može nas niko ubjeđivati da mi trebamo u sve to sabrati i naknade i prekovremene, i noćni rad i ono što su nam zamislili da radimo 72 sata sedmično, izmjenama Zakona o radu koje je predložio Fadil Novalić, za platu nižu od najniže i onda nam reći da to kod nas bolje ide. Vidjeli smo mi to, gospodin Novalić iznosio je takve komentare uspoređujući plate u Federaciji s platama u Republici Srpskoj, koja je za njegovog mandata uspjela po prosječnoj plati prestići Federaciju BiH, i ako ima imalo obraza i stida, trebao bi dobro da razmisli u šta je on potrošio osam godina. Mi ovim putem ni na koji način ne želimo pohvaliti Vladu Republike Srpske, jer oni samo malo u toj lucidnosti uništavanja radničkih prava zaostaju za Fadilom Novalićem i njegovom Vladom”, govori Šatorović.

Poslodavci sve bogatiji, a stalno kukaju

Kada kaže da su radnička prava u Federaciji BiH devastirana, naš sagovornik misli na Zakon o radu koji je u ovom entitetu usvojen prije nekoliko godina. I ovom zakonu premijer Novalić ima samo riječi hvale, pa je tako prije nekoliko sedmica izjavio da je pomenuti zakon donio novih 30.000 radnih mjesta.

“Ako je dostignuće to što je zakonskim rješenjem gospodin Novalić svoje građane koji su radnici u Federaciji BiH ostavio bez kolektivnih ugovora, onda je to zaista njegova zasluga. Mi danas imamo manje od 25 posto radnika u Federaciji koji su pokriveni kolektivnim ugovorima i koji imaju definisana svoja prava. Dakle, ako mu je to bio cilj, da svoje radnike i građane osiromaši, ja mu čestitam na tome. Zaista je napravio izvanredan rezultat”, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Kada je riječ o minimalnoj plati u Federaciji BiH, radnici insistiraju da ona iznosi 1000 KM, dok od poslodavaca možemo čuti da oni ne bi mogli izdržati toliku minimalnu platu zbog previsokih poreskih opterećenja u ovom entitetu.

Pitali smo Šatorovića da li je realno da minimalac iznosi 1000 KM, ako imamo u vidu argumente poslodavaca.

“Nije realno da imamo 1000 KM platu danas, realno je da imamo 1500 KM. Poslodavci nisu rekli vrlo interesantne stvari i nisu spominjali svoju dobit koja iznosi nekoliko milijardi maraka, govorimo o čistoj dobiti. Poslodavci nisu iznijeli jednu prostu činjenicu da oni porez na dobit imaju u iznosu od 10 posto isto kao i onaj radnik koji danas prima 543 KM. Znači isto poresko opterećenje je i onome ko ima dobit od nekoliko desetina ili stotina miliona KM i neko ko prima 543 KM. Dakle, kada bi ta dobit bila ravnopravno raspoređena i da se da dio te dobiti da onima koji je zaista stvaraju svojim znojem, trudom i zalaganjem, tada bi imali čistu priču. Mi podržavamo rasterećenje po osnovu rada i tu nemamo nikakve dileme, ali samo u varijanti da imamo zakonsku garanciju da će to zaista završiti u džepovima radnika. Svako drugo rasterećenje koje će dodatno obogatiti ionako prebogate poslodavce u Bosni i Hercegovini, za nas je neprihvatljivo, jer je to nakon slabljenja radnika sada slabljenje i države na račun pojedinaca koji će se dodatno bogatiti. Porezno opterećenje u pojedinim zemljama zapadne Evrope je nekoliko puta veće nego što je to u BiH i nemate kuknjavu zbog toga. Imate pojedine zemlje gdje se plaća i 100 i 120 posto, a onda imate i situaciju da je tu minimalna satnica 12.5 ili 15 eura, ovisno o zanimanju. Prema tome, ne postoji nijedna zemlja kao što je BiH, u kojoj poslodavci više kukaju i u kojoj se brže bogate i dolaze do kapitala”, naglašava Šatorović.

Sjednica Parlamenta FBiH u narednih 14 dana?

Dodaje kako u Savezu nemaju previše problema s fiskalnim zakonima koje je federalna Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru, ali koji su povučeni.

– Mi nemamo problem s predloženim fiskalnim zakonima u FBiH, iako su oni nakaradni. Osim smanjenja opterećenja, sve druge stavke su kleptomanske i neprihvatljive za radnike u BiH. Oporezivanje naslijeđa, oporezivanje poklona i sve to što su predvidjeli u tome, je nešto što zdrav razum ne može zamisliti. Mi insistiramo, kao Savez samostalnih sindikata, da, ipak, do kraja mandata ove zakonodavne vlasti se usvoji zakon o minimalnoj plati koji je predložio SSSBiH u iznosu od 1000 KM. Insistiramo i javno ćemo prozvati sve političke subjekte i pojedince koji budu stajali na tom putu. Dakle, ovo nije prijetnja, ovo je samo još jedan vapaj, da oni koji su birani prije četiri godine da nešto urade za svoje građane koji ih biraju, i koje danas obilaze po raznim gradovima, selima i mahalama, nudeći ponovo nešto. Neka pokažu šta su to zaista uradili. Rezultati na svim nivoima vlasti su u protekle četiri godine, ne nezadovoljavajući, nego katastrofalni”, podvlači Šatorović.

Iz SSSBiH su najavljivali proteste za septembar ukoliko ne bude usvojen zakon o minimalnoj plati, pa smo našeg sagovornika pitali da li će protesti biti organizovani u ovom mjesecu.

“Mi smo napravili jednu drugu aktivnost u smislu da su parlamentarne stranke uputile zahtjev za održavanje te sjednice federalnog Parlamenta i shodno očitovanju rukovodstva Parlamenta FBiH mi ćemo donositi svoje odluke u tom segmentu. Dakle, postoji poslovnička odredba i obaveza da se sjednica zakaže u roku od 14 dana nakon što se dostave zahtjevi za održavanje te sjednice. Mi imamo informacije da su već četiri političke opcije uputile takav zahtjev, očekujemo i da ostale to urade danas ili sutra i definitivno da sjednica bude održana u narednih 14 dana. Ukoliko se to ne desi, organi Saveza će donijeti odgovarajuću odluku u smislu daljnjeg djelovanja”, zaključio je Šatorović.