Informacija o planiranim izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji izazvala je veliku pažnju javnosti, ali i otvorila niz pitanja o načinu realizacije jednog od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o projektu od generacijske važnosti koji bi, po prvi put, mogao ukinuti dugogodišnju zavisnost BiH od ruskog gasa i omogućiti pristup globalnom tržištu energenata, uključujući i američki LNG.
Presedan u zakonodavstvu
Kako smo već objavili, Vlada Federacije BiH priprema izmjene zakona koje bi trebale ubrzati realizaciju Južne interkonekcije, a među rješenjima koja se razmatra nalazi se i ono bez presedana – da se ime investitora direktno unese u zakon.
Takav potez praktično bi omogućio da se zaobiđu dugotrajne procedure i da realizacija projekta počne odmah nakon usvajanja zakonskih izmjena u Parlamentu FBiH.
Prema dostupnim informacijama, u fokusu je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je već iskazala interes za ulaganja u ovaj i povezane infrastrukturne projekte u BiH.
Energetski zaokret za BiH
Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju gasovoda koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom na Krku, čime bi zemlja dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom.
Planirani kapacitet gasovoda, prema onome što smo ranije objavljivali, iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutnu potrošnju prirodnog gasa u BiH.
Time bi se otvorio prostor ne samo za sigurnije snabdijevanje, već i za širenje potrošnje gasa kroz industriju, domaćinstva i nove energetske projekte.
Pokretač investicijskog ciklusa
Ovaj projekt nije samo energetski, već i snažan investicijski zamah za cijelu zemlju. Naime, planirana je i izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata, koje bi mogle proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u BiH.
Procjenjuje se da bi ove elektrane godišnje trošile oko milijardu kubnih metara gasa, čime bi se iskoristio veći dio kapaciteta gasovoda, dok bi ostatak bio dostupan za dalju gasifikaciju i razvoj industrije.
Ukupno gledano, riječ je o projektu koji bi mogao pokrenuti investicije vrijedne više milijardi maraka i značajno transformisati energetski i ekonomski pejzaž zemlje.
Brža realizacija ili novi rizici
Iako predloženo rješenje s direktnim unošenjem investitora u zakon može ubrzati realizaciju projekta, ono istovremeno otvara i pitanja o transparentnosti i procedurama.
Ipak, jasno je da vlasti žele izbjeći višegodišnja kašnjenja koja su obilježila brojne infrastrukturne projekte u BiH.
Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, Južna interkonekcija bi mogla vrlo brzo preći iz faze planiranja u fazu realizacije, čime bi Bosna i Hercegovina napravila jedan od najvećih energetskih iskoraka u svojoj novijoj historiji.
Biznisinfo
