Početna Politika Merkel: Reći ću Rusima da podrže rad Šmita, a Moskva treba Berlin

Merkel: Reći ću Rusima da podrže rad Šmita, a Moskva treba Berlin

Njemačka diplomatska inicijativa započeta početkom ove godine posjetom čitavog niza ministara vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana Berlinu, nastavlja se punom parom i u ovim posljednjim tjednima rada ove vlade i posljednjim trenucima ere Angele Merkel koja nakon parlamantarnih izbora 26. septembra  napušta političku pozornicu, piše Deutche Welle.

Šturo saopćenje, ali velika simbolika

U srijedu kasno poslijepodne je njemačka kancelarka u Berlinu primila dvojicu Visokih predstavnika za Bosni i Hercegovinu: Valentina Incka (Inzko), koji je u krajem jula napustio ovaj položaj te Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koji je Incka zamijenio početkom avgusta.

Zanimljivo je da ni uoči a niti nakon ovog susreta nije bilo uobičajene konferencije za medije. Nakon susreta je samo šturo saopćeno kako je Merkel Incku zahvalila na 12-godišnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini a Šmitu obećala punu podršku savezne vlada u obavljanju ove „važne međunarodne funkcije“.

Kako je saopćio vladin glasnogovornik Štefan Zajberft (Steffen Seibert), „u središtu razgovora se nalazilo stanje u BiH te posebno reforme koje se tamo moraju sprovesti a sve to „s pogledom na približavanje Evropskoj uniji”.

Simbolika susreta

Više riječi nije utrošeno na ovu posjetu. No treba reći da je ovaj susret službeno najavljen preko Saveznog ureda za medije (BPA) pa se iz toga može zaključiti da mu se pridaje određen značaj: Angela Merkel u sedmici u kojoj se u Njemačkoj zahuktava predizborna kampanja za parlamentarne izbore krajem septembra, pored svih obveza kako na unutrašnjem tako i vanjskopolitičkom planu, nekoliko sedmica uoči, sada se može reći, povijesnog silaska s vlasti, nalazi vremena primiti dvojicu političara za koje većina njemačkih građana nikada nije čula.

I šalje se poruka: nama je stalo do regije jugoistočne Europe, politika svake sljedeće savezne vlade, u kojoj će najvjerojatnije opet Merkeličina Kršćansko-demokratska unija (CDU) igrati važnu ulogu, bit će politika vanjskopolitičkog kontinuiteta a to vrijedi i za zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.

Nakon samita u sklopu Balkanskog procesa početkom jula njemačka kancelarka je gledajući unatrag rekla kako je od njezinog dolaska na vlast 2005. politika prema regiji zapadnog Balkana bila prožeta “usponima i padovima, svjetlom i sjenom”. “Nama ostaje još mnogo strpljenja i angažmana na zapadnom Balkanu”, rekla je Merkel i dodala “i mnogo posla”.

(Ne)moguća misija u Moskvi

Posao kancelarku čeka i za dva dana. Nova zanimljiva etapa vanjskopolitičkog truda njemačke kancelarke da osigura nastavak svojih aktivnosti je i odlazak u petak u Moskvu u oproštajnu posjetu. Iako u kancelarskom uredu nisu htjeli ni negirati i potvrditi da će u Kremlju biti riječi i o ruskoj blokadi funkcije visokog predstavnika za BiH, za očekivati je da će se njemačka kancelarka potruditi da Moskva, ako ne službeno a ono barem na terenu, omogući rad Šmitu i prešutno podrži njegove namjere da oživljavanjem reformskog procesa BiH pomakne s mrtve tačke.

Izgledi za uspjeh ove misije nisu mali: Moskva treba Berlin koji je ostao među najpouzdanijim (ako ne i jedini) partnerima unutar, Rusiji vrlo važne, Evropske unije. Putin Merkel mora biti zahvalan zbog suzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela naspram Kremlja. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh spašavanja plinovoda Sjevernog toka II kojeg je Berlin progurao uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske s kojom Njemačka također ima osjetljive odnose, navodi se u analizi DW-a.

ASHA prodaja vozila