Širom svijeta 21. februar obilježava se kao Međunarodni dan maternjeg jezika, čiji je cilj njegovanje kulturne i jezičke različitosti. Generalna skupština UNESCO-a proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (Bangladešu), jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Važnost tog dana potvrđena je 2001. godine aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše “…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebno na maternjem jeziku…” Od tada se u svijetu svake godine slavi Međunarodni dan maternjeg jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.
Jezici su ključni i za obrazovanje i za održivi razvoj, oblikujući način na koji ljudi uče, komuniciraju i surađuju s društvom.
Svijet je sve svjesniji svoje bogate kulturne, jezične i biološke raznolikosti i njihove međusobne povezanosti. Sve je veća spoznaja o potrebi zaštite i očuvanja ove raznolikosti pred njenim postupnim opadanjem.
UNESCO procjenjuje da postoji 8324 jezika, govorenih ili znakovnih. Od toga je oko 7000 jezika još uvijek u upotrebi. Međutim, jezična je raznolikost ugrožena, jer brojni jezici izumiru u svijetu koji se brzo mijenja. Prognoza je da će do kraja 21. stoljeća više od polovine, čak i do dvije trećine jezika odumrijeti.
Svake dvije sedmice u svijetu se ugasi po jedan jezik. Osnovno za preživljavanje jezika je da se prenosi djeci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se njeguje u školama, medijima.
UNESCO vjeruje da svako ima pravo učiti na vlastitom jeziku i da je to važno sredstvo za poboljšanje učenja, ishoda učenja i socio-emocionalnog razvoja. Višejezično obrazovanje koje se temelji na materinjem jeziku ključno je za poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju i učenju, posebno za grupe stanovništva koje govore nedominantnim, manjinskim i autohtonim jezicima.
U svijetu u kojem je međukulturalna komunikacija ključna za suočavanje s globalnim izazovima, višejezičnost je vrijedna prednost. Nudi pojedincima veće mogućnosti za osobni rast, profesionalni napredak i smisleno sudjelovanje u globaliziranom društvu.
Oblježavanju Međunrodnog dana maternjeg jezika priključuje se i brojne bh. instituicije, među njima i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu koji organizira različite aktivnosti tokom manifestacije “Dani Instituta za jezik 2025”.
Centralni događaj bio je “Čas za srednjoškolce” u prostorijama JU Biblioteke Sarajeva, odjeljenje Ćumurija. Tema je bila “Neka jezici budu važni za održivi razvoj: Očuvanje bosanskog jezika i kulturnog naslijeđa kao sredstvo za poboljšanje obrazovanja”. Predavači su naučni savjetnik Instituta za jezik UNSA Alen Kalajdžija i viša naučna saradnica Instituta za jezik UNSA Erma Ramić-Kunić.
U susret Međunarodnom danu maternjeg jezika, u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji Sarajevo jučer je promovirana knjiga „ Gramatika bosanskog jezika, Sintaksa“ prof. dr. Ismaila Palića. Potom je naučna saradnica Instituta za jezik UNSA dr. sc. Nihada Ibrišimović održala i predavanje učenicima sarajevske Druge gimnazije o imenima kao dijelu leksike bosanskoga jezika i njihovom istraživanju u Bosni i Hercegovini. Posebno se osvrnula na mjesto i doprinos Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka bosanskohercegovačkoj onomastici.
Također je predviđen i seminar Instituta za jezik za nastavnike bosanskog jezika i učitelje razredne nastave s područja bh. entiteta RS.
Od 24. do 28. februara bit će održani Dani otvorenih vrata Instituta za jezik UNSA. U tom periodu planirana je posjeta školama i bibliotekama (tribine, radionice, predavanja, promocije) – Janja, Bugojno, Stolac, Mostar, Bihać, Zenica, Tuzla te posjete univerzitetima u Bosni i Hercegovini, uz predstavljanje novih institutskih naučnih izdanja.
Tokom manifestacije, održat će se nekoliko online predavanja kao i predstavljanje promotivnog letka “Sedam važnih činjenica o bosanskom jeziku”, koje već godinama priprema dr. sc. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik Instituta za jezik UNSA.
