fbpx

Livanjski divlji konji interesantni cijeloj Evropi osim vlastima u BiH

Na društvenoj mreži Facebook pokrenuta je grupa “Spasimo livanjske konje”, s ciljem prikupljanja sredstva za nabavku pet tona soli nužnih za preživljavanje više od šest stotina divljih konja koji prebivaju podno planine Cincar.

 

Iza ove inicijative stoji novinar Almir Terzić sa kojim smo ovom prilikom i razgovarali.
Kaže nam da su ga svakodnevne informacije o tome da se vozači kreću oprezno na putu Kupres – Livno kod prevoja Borova glava zbog izlaska divljih konja, podsjetile na sliku od prije nekoliko godina kada ih vidio kako uz obode ceste ližu so.
I onda je sjeo i sračunao. Za pet tona soli koliko je potrebno za konje treba svega 2.500 KM. Pa ako niko u državi, što je sramota, ni državna, federalna, kantonalne, pa i lokalne vlasti nemaju taj novac, zaključio je Terzić, ne možemo ih prepustiti samim sebi.

 

Jako puno pametujemo po društvenim mrežama, trošimo dragocjenu energiju na bespotrebne i nesuvisle komentare, a konkretne inicijative, suštine – nema. I pokrenuo sam FB grupu Spasimo livanjske “divlje” konje. Akcija već daje rezultate, jer je već prvi dan jedna gospođa iz Tuzle poslala kopiju da je uplatila novac. Ja i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Alma Kratina odlučili smo također da damo novac za akciju, a razgovarao sam i sa ministricom okoliša i turizma Editom Đapo, koja je obećala pomoći, tako da je za samo dva dana akcije bila više nego uspješna”, istakao je Terzić dodajući: “Državne institucije kao u mnogo čemu, i u ovom slučaju su zakazale. Nekada doista mislim da imamo ne znam kakvo blago upropastili bi ga jer ne znamo voditi računa o njemu, a livanjski divlji konji to zaista jesu”.

Svi koji mogu i žele pomoći mogu to uraditi na slijedeći način:

Nadzorna služba za divlje konje. Adresa Župana Želimira 28, 80101 Livno (BiH)

Račun za donacije: 3381502200581961 (UniCredit bank) (BiH) IBAN: BA393381504881105054 UniCreditBank d.d. Mostar SWIFT CODE: UNCRBA22
Porijeklo oko 600 divljih konja koji lutaju podno planine Cincar, nije vezano za prirodu, nego su u pitanju konji koji su služili za poljoprivrednu proizvodnju.
Pojavom traktora i mehanizacije vlasnici su konje umjesto prodaje ili ubijanja pustili u prirodu.
Budući da skoro četiri decenije nije postojala organizovana briga za njih od strane države, dnevno prelaze desetke kilometara da bi se nahranili i napojili. Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima i ljdima koji su se nesebično brinuli o njima.
Lokalne vlasti su u jednom momentu  imale sluha za inicijativu koja je došla od volontera  Ekološkog udruženja “Borova glava”, te je opština Livno  krajem 2009. donijela odluku da livanjske divlje konje stavi pod zaštitu. Nažalost odluka je ukinuta krajem 2017. godine, što je izazvalo dosta problem mještanima koji žive na područja gdje obitavaju konji, kao i vozačima koji sada ne mogu dobiti odštetu u slučaju sudara s konjima.
Naime konji u većim skupinama silaze s njihovih obitavališta do prijevoja Borova glava u potrazi za solju, a ljeti u potrazi za vodome, zbog čega postoji velika opasnost za vozače koji putuju tom dionicom.

Do ukidanja Odluke vozači su odštetu tražili od livanjske opštine, a upravo je to jedan od razloga zašto je Opštinsko vijeće prije više od godinu dana, povuklo odluku te zatražilo uključivanje drugih institucija u rješavanje problema.

Nažalost do danas se nijedan institucija nije uključila, a  sva briga o životinjama pala je na entuzijaste i zaljubljenike u prirodu i konje, među kojima je i naš sagovornik Željko Krišto, sekretar ekološkog društva „Borova glava“. On se već 15 godina brine o ovim životinjama koje su ljudi godinama krali, ubijali, preprodavali.
Cilj nam je bio sačuvati konje, nije toliki problem bio u hrani, koliko u njihovoj fizičkoj zaštiti, ljudi su ih ubijali i prodavali meso. Bili su ničiji i svačiji, pa su ljudi zaključili da sa njim mogu raditi šta hoće. Zbog toga smo i pokrenuli inicijativu da se zaštite, što je bar donekle olakšalo situaciju, a Opština je i izdvojila određena sredstva za zaštitu. Sada su opet prepušteni sami sebi”, ističe za Buku Krišto dodajući da tokom zimskih mjeseci volonteri nastoje otjerati konje od magistralnog puta jer je veliki rizik da će stradati i konj i vozač automobila.
Godinama u zimskom periodu u noćnim satima dežuramo na tom potezu da ih odmaknemo od puta. Ipak, njima je to dugogodišnja navika, a konju je so potrebna cijelu godinu, a u zimskom periodu najviše. Čim pođe snijeg oni se pomjeraju u svoje prirodno stanište“, priča nam Krišto.
Prema njegovim riječima da bi se livanjski divlji konji zaštitili, neophodna je zakonska regulativa područje na kojem žive, neophodna je infrastruktura, pojilišta i hranilice s ciljem da se životinje drže dalje od puteva.
Nešto se mora poduzeti i više se institucija mora uključiti. Postavljanjem hranilišta na obitavalištima konja zasigurno bi se smanjio broj njihvoih silazaka na saobraćajnicu čime bi se povećala i sigurnost učesnika u saobraćaju, a i samih konja”, priča Krišto i otkriva da su ljepotu divljih konja prepoznali mnogi i da dolaze sa svih strana svijeta.
Dolaze i dive se, kaže, a naše institucije zatvaraju oči i ne vide da je ovo već postala prava turistička atrakcija.
“ Spomenuću vam samo izviđače iz Belgije koji već nekoliko godina dolaze u julu, logoruju ovdje, pomažu nam, kopaju , čiste izletišta i uživaju. Oni su našli da rade ono što naši ljudi neće”, iskren je naš sagovornik.
Dok čekamo da institucije zaštite ovo jedinstveno prirodno bogatstvo i konačno ga prepoznaju kao turističku atrakciju uživajte u atraktivnom videu divljih konja snimljenom iz vazduha, pomoću drona.

 

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila