Predstavnik Međunarodne ekološke organizacije Riverwatch Ulrich Eichelmann rekao je da niko ne želi da živi pored skladišta radioaktivnog otpada i da, kad je riječ o njegovom zbrinjavanju, treba razmišljati o hiljadama narednih godina.
Eichelmann, koji učestvuje na sedmodnevnom skupu “Sedmica nauke na Uni” u Bosanskoj Krupi, rekao je da je u Njemačkoj bila situacija slična aktuelnom problemu Trgovske gore, lokacije gdje Hrvatska planira da na granica sa BiH skladišti radioaktivni otpad.
“Odrastao sam u Njemačkoj i bio sam aktivista antinukelarnog pokreta. I danas postoji problem da imamo nuklearke, a da nemamo gdje da skladištimo istrošeno nuklearno gorivo”, dodao je on.
Ulrich Eichelmann je naveo da je Njemačka sedamdesetih godina prošlog vijeka pokušala da radioaktivni otpad skladišti na ivici države kao što i Hrvatska namjerava da gradi skladište na lokaciji gdje ima malo hrvatskih stanovnika, na granici sa BiH.
On je rekao da su u Njemačkoj ljudi protestovali, borili se i skladište nije izgrađeno, a prije nekoliko godina ova država je izašla iz programa korištenja nukelarne energije.
“Kad se priča o projektima zbrinjavanja radioaktivnog otpada, mora se razmišljati hiljadama godina unaprijed. Niko ne želi da živi pored skladišta radioaktivnog otpada”, naglasio je Eichelmann.
Iz Slovenije tišina
Mario Crnković, predsjednik Udruženja „Green Team“ iz Novog Grada rekaoje ranije da se politička odluka iz 1999. godine da se na granicu sa BiH izguraju radioaktivni otpadi iz nuklearne elektrane Krško, ali i spektar drugih opasnih otpada sa teritorije Hrvatske, od medicinskih od onih iz industrije, pokazuje važnijom od zdravog razuma i dobrosusjedskih odnosa.
“Da kao državni projekat predstavljaju guranje radioaktivnog otpada na granicu, mentalni sklop interesnih grupa koje to forsiraju, zaista je vrijedno ozbiljno medicinski i naučno istraživati”, rekao je za BUKU Crnković.
Dodaje da nikad nije bila tajna da je riječ o politički trasiranom procesu obzirom da su političari u saboru Hrvatske odabrali lokaciju, ali riječ je o nečemu toliko lošem da je malo ko mogao da vjeruje.
“Govorili su mnogi da će to EU zaustaviti, da će Slovenija dići glas jer RAO nastaje na njenoj teritoriji, ali tišina. Stiče se utisak da im je sve preče od života nas sa ovog područja. Kružile su i kojekakve teorije zavjere koje su predviđale rješenja koja ni čarobni štapić ne može izvesti, ali činjenica je da nadležni u Hrvatskoj nastavljaju. I dan danas je nevjerovatno da se to dešava, da se to dešava baš nama, ali mašine su na terenu i pripremaju teren. Umjesto da BiH i Hrvatska imaju zajedničke razvojne projekte za ovu regiju, oni nama guraju radioaktivni otpad na granicu”, pojašnjava.
Napominje da su dužnost i obaveza svih nas da koristimo doslovno sva zakonski dopuštena sredstva u odbrani prava na život.
“Svako malo imamo neka prebacivanja odgovornosti, umjesto da se za svako sebi gradi prostor da konkretno doprinosi. Od nas običnih građana, preko lokalnih nivoa pa na dalje, da ne imenujem u nedogled, svi imamo svoje odgovornosti i prostor da doprinosimo. Dobro je da se diplomatija napokon pokrenula, ali moramo daleko jače i više. Imamo li konkretan rezultat na temu zaustavljanja namjere da na Trgovsku goru dođu radioaktivni i drugi opasni otpadi, nemamo, znači treba jače. Neki segmenti stručnih aspekata u vezi slučaja Trgovska gora zaista jesu kompleksni i teško ih je pojednostavljivati, ali filozofiranje kada su u pitanju procesne stvari nam samo odmažu. Vrijeme je za ofanzivu na inostranom planu ili za jasno istaknuti bijelu zastavu, mi treće opcije nemamo”, rekao je Crnković.
Korijeni problema: Nuklearna elektrana Krško (NEK)
Problem datira još iz bivše Jugoslavije. Nuklearna elektrana Krško, smještena u Sloveniji, puštena je u rad 1984. godine. Izgrađena je zajedničkim sredstvima Hrvatske i Slovenije, koje i danas dijele vlasništvo u omjeru 50:50.
- Obaveza: Prema međudržavnim ugovorima, Hrvatska je dužna da preuzme i zbrine polovinu nastalog nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO).
- Krajnji rok: Hrvatska je dužna da do početka 2028. godine počne sa odvozom svog dijela otpada iz Krškog. S obzirom na to da je radni vijek elektrane produžen do 2043. (a razgradnja planirana do 2053.), količina otpada će samo rasti.
Geografski apsurd: Gdje je Čerkezovac i zašto baš tamo?
Hrvatski sabor je još 1999. godine u prostorni plan ucrtao lokaciju Trgovska gora (opština Dvor, Sisačko-moslavačka županija), tačnije bivši vojni kompleks JNA „Čerkezovac“.
Ova lokacija je sporna iz nekoliko ključnih razloga:
- Blizina granice: Ulaz u vojni kompleks udaljen je svega 800 metara od rijeke Une i granice sa Bosnom i Hercegovinom.
- Paradoks naseljenosti: Centar opštine Bosanski Novi/Novi Grad (u BiH), sa blizu 28.000 stanovnika, geografski je bliži planiranom odlagalištu nego centar opštine Dvor u Hrvatskoj (oko 3.000 stanovnika).
- Ugrožena populacija: Procjenjuje se da bi u slučaju bilo kakvog ekološkog akcidenta direktno bilo ugroženo zdravlje i opstanak između 250.000 i 300.000 ljudi u slivu rijeke Une.
Buka
