Početna Prijedorski region Kula s razglednice zarasla u šiblje: Pribjegao lukavstvu da bi je kupio,...

Kula s razglednice zarasla u šiblje: Pribjegao lukavstvu da bi je kupio, sada njegovi potomci bezuspješno pokušavaju da je prodaju

smart
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Radetića kula izgrađena je prije 136 godina i jedan je od najljepših objekata kulturno-istorijskog nasljeđa u Prijedoru, ali zbog neodgovarajuće brige obrasla je u šiblje, dok zub vremena uzima danak.

Vlasnici objekta su potomci porodice Radetić, koji žive u Španiji i Srbiji. Unazad nekoliko godina nude kulu na prodaju, za koju traže 350.000 KM.

O izgradnji kule i njenoj zanimljivoj istoriji za Srpskainfo priča arheolog Milenko Radivojac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Kulu koja plijeni pažnju prolaznika, pogotovo onih koji dođu sa južne strane u grad, izgradio je austrijski bogataš, grof Vilhelm fon Rajc od 1883. do 1885. Kažu da je bio jedan od najbogatijih Prijedorčana. Uradio je objekat u neoklasicizmu, sa nekim elementima romantike, u koji su obični ljudi gledali kao u čudo – kaže Radivojac.

Navodi da je bogati austrijski grof u svom dvorištu uz kulu izgradio i objekat kuće, a iza kule je imao ergelu rasnih konja.

– Bio je svakako važna ličnost, jer se na brojnim razglednicama iz austrijskog perioda uvijek vide stražarska kućica i stražar pored nje – zaključuje Radivojac.

Međutim, nakon Prvog svjetskog rata Rajc odlazi iz Prijedora i odlučuje da proda kulu sa stambenom zgradom.

– Bio je ljut na porodicu Mile Radetića, čuvenog prijedorskog trgovca, zato što se njihova kuća naslanjala na njegovu i bila je viša od kule, pa nije htio njima da proda imanje. No, pojavio se prijatelj porodice Radetić, izvjesni Crnalić, koji je novcem Radetića kupio kulu. Kada je Rajc otišao, u kulu su se uselili Radetići. Sigurno je riječ o objektu značajnom za grad, jer je u njemu stanovao Pero Radetić, koji je u Prijedoru bio najznačijnije ime vezano za Srpsko pjevačko crkveno društvo „Vila“ – kaže Radivojac.

Dodaje da su kasnije, odnosno u julu 1941, u blizini ove kule Peru Radetića i njegovog najstarijeg sina ubile ustaše.

– Sve do posljednjeg rata o ovom objektu je brigu vodila porodica, prvenstveno sin Pere Radetića, Rajko. Međutim, porodica je živjela u Beogradu i sve manje je mogla da vodi brigu o ovom značajnom objektu. Nažalost, danas je ovaj objekat gotovo sklon rušenju, pogotovo njegov stambeni dio, tako da je u njega, iako je vrlo značajan, upitno ulaganje – zaključuje Radivojac.

 

Može li Gradska uprava u Prijedoru nešto učiniti s ciljem da se ovaj problem sa uređenjem Radetića kule riješi upitao je na Skupštini grada Prijedora odbornik Aleksandar Milješić.

– Postoji li mogućnost da gradsko odjeljenje naloži da se urede kuće, objekti i dvorišta koja su u privatnom vlasništvu, a napuštena su i devastirana. Nalaze se u užem centru grada i svojim izgledom i neodržavanjem narušavaju izgled, ali su i prijetnja za bezbjednost građana. Kao primjer navodim Radetića kulu, kao i druge kuće u Ulici Mladena Stojanovića, koje izgledaju kao napuštene deponije -rekao je Milješić.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za saobraćaj i komunalne poslove grada Prijedora, Dragoslav Kabić, kaže da bi Skupština grada Prijedora trebala da zauzme stav o objektima u centru grada koji su u ruševnom stanju i napušteni.

– Što se tiče Radetića kule i prostora oko tvrđave, to je u privatnom vlasništvu i to bi trebalo putem nadležnih odjeljenja i preko gradonačelnika uputiti zahtjev prema vlasnicima, da im se naloži da to urede. Problem je sa objektima koji su u privatnom vlasništvu, a vlasnici ne žive u Prijedoru – zaključio je Kabić.

ZNAČAJ PERE RADETIĆA

Pero Radetić koji je jedan dio života proveo u Radetića kuli, u Gracu je završio trgovačku akademiju, ali je bio izuzetan sluhista, muzičar i dirigent. Arheolog Milenko Radivojac kaže da je Radetić rukovodio Srpskim pjevačkim društvom „Vila“, komponovao i prepisivao partiture.

– Zahvaljujući njemu sačuvani su zapisnici „Vile“, koji su i danas u Muzeju. To su četiri povelike sveske, od prvog konstituisanja „Vile“, pa sve do 1946, kada se „Vila“ polako gasi. Čitajući te zapisnike obični čitalac može da vidi kako je grad živio, da sazna o svim zabavama u njemu, učesnicima, gostovanju brojnih značajnih imena u gradu, koliko je bio veliki značaj takvog pjevačkog drušva – priča on.

Dodaje da je Pero Radetić imao prvi klavir u kući koji je nabavio 1898. godine, a zahvaljujući njemu nabavljen je i klavir za „Vilu“ 1909. godine.

srpskainfo.com