KRISTINA JAUZ TETOVAŽAMA IZRAŽAVA DUŠU

Kristina Jauz, vlasnica „3%“ tatu studija, jedna je od rijetkih žena u Bosni i Hercegovini koja se profesionalno bavi tetoviranjem. Ova dvadesetsedmogodišnja Prijedorčanka, kako kaže, lјubav prema crtanju naslijedila je od majke, dok je strast prema tetoviranju razvila kasnije, kroz vlastiti kreativni put. Za nju tetoviranje nije samo posao – to je proces u kojem ostavlјa trag u životima onih koji kroče u njen studio.

– Vrlo brzo sam shvatila, radeći ovaj posao, da ono što radim ostavlјa trag u životima lјudi koji kroz tetovažu žele da ispolјe sebe, da na sebi ostave uspomenu na neku dragu osobu, događaj ili jednostavno da prebrode težak period u životu. To ostavlјanje traga bila je odluka da tetoviranje postane moj profesionalni poziv – kaže Kristina koja ranije nije ni pomišlјala da će se baviti ovim poslom.
Kroz priču o svojim počecima, ističe da je tetoviranje za nju mnogo više od tehnike ili zanata.
– Zadesivši se u tatu studiju, uvid‌jela sam da je to prostor gd‌je mogu biti ono što jesam i da ću biti prihvaćena. Prvu tetovažu uradila sam 2012. godine. Predstavlјala je simbolično ime i radila sam je pod velikom tremom i strahom. Sada kada se toga prisjećam, ne znam kako sam od silnog straha preživjela taj prvi put. Nakon toga imala sam pauzu do 2015. godine kada sam se profesionalno počela baviti tetoviranjem – navodi Kristina.

Nakon što je prevazišla tremu, ova talentovana d‌jevojka izradila je brojne radove, a kako kaže, posebno pamti onaj za koji je bilo potrebno 12 sati da ga dovrši. Po njenim riječima, bio je to jedan od najzahtjevnijih radova, kako za nju, tako i za klijentkinju.

DVANAEST SATI ZA KALISI

– Po mom iskustvu, žene su klijenti koji najbolјe trpe bol. Moj najveći projekat u jednom danu bio je portret Kalisi iz serije “Igra prestola”. Radila sam ga jednoj divnoj ženi, majci troje d‌jece. Ona je izdržala projekat u trajanju od blizu 12 sati. Slika je bila veličine od kuka do kolјena. Na kraju tog termina ja sam već bila pod bolovima, kičma me je bolјela i baš sam se osjećala loše, dok me je ona bodrila, govorivši mi da mogu to da izdržim – kroz osmijeh priča Kristina.
O poslu tatu majstora kaže da, kao i svaki drugi, ima svoje prednosti, ali i mane s kojima se tokom godina naučila nositi.

– Zadovolјstvo je raditi posao koji se tiče umjetnosti. Sa druge strane, najveće poteškoće ovog posla su, pored fizičkog napora, stalna koncentracija i posvećenost koji su neophodni, kao i činjenica da postoje lјudi koji se teže verbalno ispolјavaju. Energija i strplјenje su potrebni svakodnevno i mi moramo apsolutno biti prisutni u svakom segmentu posla, bez obzira da li se radi o konsultacijama ili samom radu. Smatram da je disciplina presudna kako bi se svi ti segmenti i dobrog i lošeg uvezali u jedan profesionalni odnos prema poslu. Konstantni red i rad, vježba svakog dana i učenje na greškama, potom konsultacije sa drugim majstorima i klijentima daju rezultate u svim poslovima, pa tako i u ovom – pojašnjava Kristina.

ŽENE TATU MAJSTORI SVE PRIHVAĆENIJE

Iako se danas čini kao da je oduvijek bilo prihvaćeno da se žena bavi ovim poslom, to nije bio slučaj na početku Kristinine karijere.
– U početku je bilo jako teško, ali danas je sve više prihvaćena činjenica da su žene tatu majstori. Žene se bore, kao što su se uvijek borile u svim poslovima. Ono što je dobro i što daje jačinu ovom poslu jeste ta raznovrsnost muško-ženskih majstora. S obzirom da su žene dosta senzibilnije, one imaju drugačiju percepciju stvari i stil. Smatram da pristupamo slikama sa više emocije i da svaka žena koja uđe u posao, otvora vrata svakoj sledećoj, dajući joj polet i snagu da se i ona oproba – naglašava Kristina.

Pored toga što je žena u specifičnoj branši, dodatne predrasude doživlјavala je i zbog toga što je i sama tetovirana. Kako kaže, nije bilo lako nositi se s predrasudama koje su uslijedile nakon prve tetovaže. Ipak, ističe da su stavovi prema tetoviranim osobama danas manje negativni.
– Život tetovirane žene je rolerkoster. Kada sam uradila prvu tetovažu, osjetila sam na sopstvenoj koži šta znači susresti se sa predrasudama. Ono što je mene u tom momentu najviše povređivalo jeste omalovažavanje i gledanje s visine lјudi koji te uopšte ne poznaju. To su stereotipi koji su nažalost prisutni. Moram priznati da je to danas prihvatlјivije, što me veoma raduje. Sada sam više istetovirana, na vidnijim mjestima i ne nailazim više na taj negativan stav okoline. Veoma se trudim da kroz svoje tetovaže prikažem umjetnost na najbolјi mogući način i da pokušam lјude edukovati kako bi shvatili da tetovaža nije stil, već da je to način izražavanja naše duše – pojasnila je Kristina.

PRIZNANJA NA KONVENCIJI

Kao umjetnica, Kristina tvrdi da se još uvijek nije u potpunosti profilisala. Međutim, jedno je sigurno – njena volјa za učenjem, napredovanjem i želјa za novim nagradama uvijek je prisutna.

– Ja sam kroz godine radila sve stilove za koje mi se ukazala prilika. Najviše sam radila crno-bijele tetovaže i realizam, ali u zadnje vrijeme sam se opredijelila za tetovaže u boji, prepravke, popravke ili prikrivanje starih tetovaža, tako da danas najviše radim kolor tetovaže. Prva tetovaža u boji zbog koje sam zavolјela taj stil bila je slika na kojoj je prikazan kolibri sa cvjetićima u punoj boji, kojom sam prikrivala staru tetovažu. Međutim, zbog mjesta gdje se nalazimo, nisam imala mnogo prilike da to ponovo radim sve do prošle godine, kada sam se odlučila da napravim prvi kolor projekat sa kojim smo učestvovali kao studio na Sarajevskoj konvenciji. Tom prilikom osvojili smo dva treća mjesta za sliku. Ove godine smo opet otišli na istu konvenciju kako bismo nastavili dalјe taj projekat i uzeli smo drugo mjesto u veoma jakoj konkurenciji. Sada nam ostaje naredna godina da odemo još jednom kako bismo završili započeti koncept do kraja. Nakon toga mislim da ću preći da radim neki drugi stil – sa ponosom priča ova mlada Prijedorčanka.
Što se tiče budućih planova, Kristina ih ima napretek, s obzirom na to da ima jasno postavlјene cilјeve.
– Imam u planu da nadogradim znanje i napredujem u svakom smislu, ali nisam samo ja bitna, jer sada je tu studio i veoma mi je važno da bude održiv cijeli taj koncept. Imam želјu da prođem kroz sve stilove još jednom i osvojim nagrade u svakom od njih, barem po jednu, jer mnogo znači kada klijent dođe i vidi da je artist kojeg je odabrao, priznat u stilu koji želi – zaklјučuje Jauzova.

Kozarski