Početna Prijedorski region Korona udarila i na donacije, zalihe na izmaku

Korona udarila i na donacije, zalihe na izmaku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedice u privredi, uzrokovane pandemijom virusa korona, kroz smanjene donacije osjećaju i u humanitarnim organizacijama u BiH, a sve je manje bh. građana i dijaspore koji uručuju donacije.

Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da trenutno imaju male zalihe te da im je svaka donacija dobrodošla.

“Na početku pandemije imali smo dosta donacija, ali one su se sada smanjile. Mi ih pokušavamo naći, ali razumijem i donatore koji su se u ovom periodu istrošili”, rekla je Ilićeva. Kaže da se posljedice koje trpi privreda osjete i u humanitarnim organizacijama, a da je povećan broj onih koji traže pomoć.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mesudija Selman, predsjednica Dobrotvornog društva “Merhamet” Prijedor, kaže za “Nezavisne” da su donacije dosta umanjene, posebno one iz inostranstva, s kojim su inače imali dobru saradnju.

“Imali smo svega jednu donaciju iz dijaspore. To je bilo za lijekove pošto mi u svojoj organizaciji imamo ambulantu i doktora, pa su nam poslali novčanu pomoć da kupimo lijekove. Inače, prehrambene i druge stvari nismo dobijali. Ljudi iz dijaspore su ove godine slabo i dolazili”, rekla je Selmanova. Dodaje da se pokrivaju onoliko koliko mogu, sa nešto malo zaliha što su imali.

“Dajemo pomoć samo onoj najugroženijoj kategoriji. Prije pandemije bilo je daleko više donacija iz inostranstva, odnosno dijaspore, jer su ljudi dolazili i donosili donacije. Međutim, ove godine toga nema”, rekla je Selmanova. Dodala je da su dobili pomoć za bajrame iz centralnog “Merhameta”, te da se ne mogu pohvaliti pomaganjem firmi iz Prijedora.

Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa u Mostaru, kaže da iako prije korone nisu pravili velike zalihe hrane da bi njihovi korisnici imali svježu hranu, sadašnja situacija im je na neki način pokazala da je neophodno napraviti određeni vid zaliha dugotrajnog roka trajanja poput konzervi i slično.

“Na početku pandemije smo imali dosta povećan broj korisnika, te iako je broj i dalje velik polako se stvari vraćaju na svoje. Broj korisnika kuhinje je bio povećan za oko 30 odsto, a broj korisnika koji traže pakete sa hranom povećan je za 200 do 300 odsto, što je veliki broj”, kaže Kajtaz za “Nezavisne”. Ističe da je kriza u privredi ostavila posljedice i na rad humanitarnih organizacija s jedne strane, te da je donacija od stanovništva i privrede daleko manje nego što je bilo ranije, a smanjene su i donacije iz inostranstva.

“Donacije su pale za 90 odsto: od stanovništva koje je ranije svakodnevno pomagalo, ali i donacije firmi koje su radile i pomagale nam da naši korisnici ne bi ni u čemu oskudijevali”, istakao je Kajtaz i dodao da im u svemu mnogo pomaže grad Mostar. Dodaje da zasad uspijevaju da obezbijede neophodno funkcionisanje javne kuhinje.

Enaida Višo, sekretar Crvenog križa Kantona Sarajevo, kaže da ove godine imaju manje donacija od firmi iz Sarajeva kako je nastupila pandemija virusa korona, ali da međutim imaju dovoljno zaliha.

“Stanje je dobro što se toga tiče, nemamo previše zaliha, ali ih imamo dovoljno. U ovom periodu tokom pandemije imamo povećan broj korisnika u javnoj kuhinji. Što se tiče robe, nju dobijamo od Ministarstva za rad i socijalnu politiku KS, tako da je sve na visokom nivou”, kaže Višo za “Nezavisne” i zaključuje da nisu primijetili da je neko od korisnika javne kuhinje obolio od korone, te da nemaju mnogo donacija iz dijaspore.

nezavisne.com

ASHA prodaja vozila