Početna BiH Konobari, kuhari, šankeri, trenutno su najtraženiji radnici u našoj zemlji

Konobari, kuhari, šankeri, trenutno su najtraženiji radnici u našoj zemlji

Tokom pandemije, ugostiteljski i turistički sektor susreo se sa najviše problema. Sada kada epidemiološke mjere popuštaju susreću se sa novim problemom, a to je nedostatak radnika.

Pred početak nove turističke sezone, domaći ugostitelji su na mukama. Stranice oglasa i Facebook grupe preplavljene su oglasima ugostitelja. Konobari, kuhari, šankeri, trenutno su najtraženiji radnici u našoj zemlji.

Мilena Stanišić, marketing menadžer Etno sela Stanišići kaže da su u velikom problemu.

– Odlazi po pet-šest radnika, dođe tek dvoje. Konstantno su raspisani konkursi za prijem radnika, kako šankera, konobara, recepcionera, održavanja, ali nikako da dobijemo broj radnika koji nam je potreban – kazala je.

Odlazak radnika u inostranstvo desetkovao je domaće tržište. Мilena Stanišić, marketing menadžerica Etno sela Stanišići kaže da ljudi odlaze u Njemačku, Hrvatsku i Crnu Goru, posebno pred početak sezone kada te države imaju jak marketing i povlače sve više ljudi jer mogu da im ponude bolje uvjete i veće plaće, piše BHRT.

U Sindikatu kažu da su plaće i uvjeti rada glavni razlog odlaska radnika. Statistika kaže da je prosječna plaća radnika u ugostiteljstvu od 600 do 1.000 KM.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata turizma, ugostiteljstva i trgovine RS-a veli da djeca više ne žele da idu u ugostiteljske škole i traže bolje plaćena zanimanja, zato je došlo do smanjenja ponude. Drugo, oni koji su radili napuštaju i idu u bolje sredine i bolje plaćena mjesta, dodaje.

Pojedini ugostitelji rješenje vide u školovanju stručnog kadra. Ugostitelj Аleksandar Bedić ističe da sistem školovanja nije dobro organizovan.

– Bijeljina zaslužuje ugostiteljsku školu da isprofiliše tu djecu. Stručnu školu koja bi profilisala ljude, kadrove – veli on.

Da bi poboljšali uvjete, ugostiteljima, koji još sabiraju gubitke uzrokovane pandemijom, neophodna je pomoć nadležnih. Pojedine lokalne zajednice nastoje ponuditi rješenje kroz programe podrške zapošljavanju i jednokratnu pomoć, ali to je, imajući u vidu razmjere štete, ugostiteljima nedovoljno.