“Na kraju, ako doživim, ako jednog dana budem pušten, ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtava i zamolim za oproštaj”, piše Krstić u pismo koje objavljujemo u cjelosti.
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, tražio je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.
Radislav Krstić, osuđen za pomaganje i podržavanje genocida tokom masakra u Srebrenici, podnio je zahtjev za prijevremeno puštanje 19. januara 2024. godine. U svom zahtjevu, Krstić se izjašnjava o dokumentima koje je primio 10. juna ove godine, uključujući memorandume zamjenika ljekara Pritvorske jedinice Ujedinjenih naroda (UNDU) i komandanta.
Potvrdio je da prihvata te dokumente bez prigovora i zahvaljuje na profesionalnom tretmanu koji je dobio u UNDU-u. Takođe, prilaže izjavu u kojoj u potpunosti prihvata odgovornost za svoje zločine, posebno genocid, i izražava kajanje.
Krstić navodi u svom pismu svoje pogoršano zdravlje, pozivajući se na medicinske i psihološke procjene, te moli predsjednicu Suda da uzme u obzir njegovo fizičko i mentalno stanje. Naglašava svoje prihvatanje krivice, uključujući osuđivanje za pomaganje i podržavanje genocida.
Uz pismo, u kojem izražava svoje kajanje, poslao je zahtjev da posjeti Potočare kako bi odao poštovanje žrtvama, što bi moglo imati značajan uticaj na proces pomirenja u bivšoj Jugoslaviji.
Puštanje na slobodu je zatražio, između ostalog, na osnovu priznanja, ali i narušenog zdravlja te odsluženih godina u zatvoru.
Iako je svjestan da odgovor na njegov zahtjev može biti i pozitivan ali i negativan, pismo je zaključio riječima: – Na kraju, ako doživim, ako jednog dana budem pušten, ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtava i zamolim za oproštaj”.
Krstić zaključuje da je spreman prihvatiti sve uslove za prijevremeno puštanje koje se može postaviti i traži da njegov zahtjev bude odobren.
Istakao je da odluka može biti pozitivna ili negativna, rekavši kako bi mogla biti negativna “zbog teškog krivičnog djela koje se ne oprašta.”
Međutim, kakva god odluka bude, molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi u zemlji iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju s kojim živim već decenijama – stoji u Krstićevom pismu.
Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.
U više navrata mu je odbijen zahtjev za prijevremenom puštanju na slobodu.
Agencije
