fbpx

Koliko su političari u BiH društveno odgovorni?

Društvena odgovornost političara u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovoljno razvijena, i rijetki su oni koji će u slobodno vrijeme i bez prisustva kamera, zasukati rukave i priključiti se dobrovoljnoj akciji prikupljanja smeća, kuhanja za siromašne, pomaganja invalidnim licima i sličnim volonterskim akcijama!

I dok su za građane i političare u razvijenim evropskim državama, volontiranja u socijalnim ustanovama ili neke druge volonterske akcije, nešto što se podrazumijeva, kod nas je situacija potpuno suprotna.

Istraživanja su pokazala da nedostatak volonterskog duha nije svojstven samo političarima, već da generalno, kao društvo, još nemamo dovoljno razvijenu svijest da trebamo izdvojiti svoje slobodno vrijeme da učinimo nešto korisno za čitavu zajednicu.

Izuzetak su krizne situacije, kao što su to, na primjer, bile poplave prije četiri godine, kada su svi, kako političari, javni funkcioneri, tako i obični građani, pokazali svoju humanu stranu i pomagali onima kojima je pomoć bila potrebna. U svakodnevnom životu situacija je potpuno drugačija.

Predstavnici različitih nevladinih organizacija sa kojima smo razgovarali ističu da se mnogi političari i javni funkcioneri odazivaju na pozive da učestvuju u nekoj humanitarnoj akciji, ali da nemaju svijest da nešto sami učine, mimo zvaničnog poziva i iza kamera i fotoaparata.

Osim dobrovoljnog davanja krvi, akcija prikupljanja novca za oboljele osobe, rijetki su drugi primjeri gdje možete vidjeti nekog našeg političara da je izdvojio svoje vrijeme i učestvovao u nekom društveno korisnom radu. Naravno, kako ističu naši sagovornici, postoje izuzeci, ali su oni u manjini. Na skali od jedan do pet, kada je u pitanju društvena odgovornost naših političara, za sada imaju ocjenu dva i po.

Predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković kaže da ne postoje svijetli primjeri političara i političarki koji su ekološki osvešteni i društveno angažovani na polju zaštite životne sredine.

– Generalno je ova oblast dosta problematična, prožeta je korupcijom i kriminalom, eksploatacijom, ozbiljnim zagađenjem i nepravednom raspodjelom resursa – ističe ona.

Crnkovićeva dodaje da izolovane slučajeve učestvovanja u akcijama čišćenja, poribljavanja, pošumljavanja i slično, smatraju minornim, dok god ne vide političku volju za ozbiljno hvatanje u koštac sa uzročnicima tih problema.

Slično mišljenje dijeli i Junuz Elkaz iz Udruženja građana „Ruke“, koje već sedam godina u saradnji sa partnerskim NVO, organizuju velike volonterske ekološke akcije širom BiH. Kroz projekat Let’s Do It do sada je u volonterskim akcijama čišćenja ilegalnih deponija otpada i sadnje drveća širom BiH učestvovalo 184.441 volontera, koji su očistili oko 13.350 tona otpada i zasadili 446.218 sadnica raznih vrsta drveća.

Elkaz ističe da su se u ove akcije funkcioneri do sada odazivali uglavnom po službenoj dužnosti.

– To nisu istinski aktivisti, već su tu službeno. Naravno, ima i svijetlih primjera, ali samo među mlađim političarima, koji se dobrovoljno priključe nekoj našoj akciji – pojašnjava Elkaz.

Za razliku od domaćih funkcionera, Elkaz ističe da su strane diplomate sasvim druga priča. Ne samo što su se priključivali njihovim akcijama već su to činili bez medijske pompe, tjelohranitelja i slično. On ističe da se nije jednom dešavalo da ambasadori zajedno sa volonterima čiste deponije po BiH, i to ne zato što moraju, već zato što se društveno koristan rad za njih podrazumijeva.

– Naši lokalni političari i ako dođu na neki događaj, dođu uz pratnju kamera, studenata i slično, dok je kod stranaca, koji su ekološki osvešteni, to drugačije. Diplomate ostanu zatečene kada vide da je neko bio na izletu i ostavio iza sebe smeće – ističe Elkaz. On dodaje da, ipak, ne može reći da su svi isti, jer ima izuzetaka i među našim domaćim političarima, ali su oni u manjini.

Da nisu svi političari isti, potvrđuju i u Udruženju građana „Mozaik prijateljstva“ iz Banjaluke. Ističu da ima slučajeva da javne ličnosti, bilo iz svijeta politike, sporta, kulture i slično, dođu nedeljom prepodne i kuhaju za siromašne.

– Volonterski dođu da pomažu, a da nije u svrhu promocije. Dođu ujutro, obuku kecelju, kuhaju sa nama hranu, podijelimo je korisnicima i odemo kući. Bilo je tu i nekih političara, muzičara i slično, tako da ne možemo reći da su svi zakazali. Za nas su svi isti, bilo da je političar ili običan građanin, bitno je da želi pomoći ljudima koji nemaju – kažu u ovom udruženju.

Dardićeva: Zakazali smo kao društvo

Izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić, ističe da je ne čude postupci političara jer generalno kao društvo nemamo razvijenu svijest da izdvajamo vrijeme za zajednicu. Međutim, kako ističe ona, političari bi trebali svojim primjerom da ukažu građanima da je društveno koristan rad poželjan i potreban.

Dardićeva ističe da je bilo pojedinačnih slučajeva da su neki političari volontirali negdje, ali da većina i dalje nije spremna da mimo kamera ode negdje i posveti svoje vrijeme radu neke organizacije.

– Nisam sigurna ni da znamo tačno šta je volonterizam. Prosto kao društvo nemamo razvijenu svijest o tome – navodi Dardićeva.

I ona potvrđuje da se javni funkcioneri odazivaju na zvanične pozive da učesvuju u nekoj akciji, ali to, po njenom mišljenju, nije dovoljno.

– Mi smo dvije godine zaredom organizovali volontiranje ministara u organizacijama osoba sa invaliditetom. Poslali smo dopise ministrima u Vladi Srpske i zaposlenima u Gradskoj upravi Banjaluka, da jedan dan volontiraju u bilo kojoj organizaciji osoba sa invaliditetom. Odziv je bio jako dobar, što je pozitivan primjer – kaže Dardićeva.

(Srpskainfo)

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila