Most na rijeci Sani u Prijedoru izgrađen je prije 86 godina. Naoko i laički gledano, u dobrom je stanju, ali pravu sliku treba da ponudi struka nakon detalјnog pregleda i analize. Prijedorčani kažu da ne mogu biti ravnodušni i očekuju odgovor koliko je bezbjedan most preko kojeg se svakodnevno prevoze veliki tereti sa često pretovarenim kamionima.
Ugovornim odnosom sa “Putevima Republike Srpske”, za održavanje mostova na Sani u Novom Gradu/Bosanski Novi, Blagaju i Prijedoru zaduženi su “Prijedorputevi”. U ovom preduzeću ističu da se u javnosti često ne zna šta održavanje podrazumijeva.
– Redovno održavanje objekata, prvenstveno mostova o kojima pričamo je eventualno krpanje udarnih rupa koje se nalaze na kolovozu, pregled ili rad na dilatacijama, mostovskim slivnicima, ogradama, znači ono što se vidi golim okom, što može vidjeti svako od nas. Činjenica je da su poslovi održavanja, možda zadnjih sigurno desetak godina, minimalno rađeni na objektima. Ti objekti i prije desetak godina i danas sigurno zaslužuju veću pažnju i ulaganja. Pretpostavlјamo da bi detalјna rekonstrukcija mosta zahtijevala ulaganja od više stotina do milionskih iznosa, a time bi se produžio vijek trajanja sigurno još za 50 godina. Mi, kao izvođač, smo u više navrata sugerisali javnom preduzeću “Putevi Republike Srpske” koji su nadležni za te objekte, da u sklopu svojih aktivnosti planiraju detalјno snimanje stanja tih objekata i da na neki način ili iz svog budžeta ili iz nekih kreditnih sredstava obezbijede ozbilјna sredstva da se ti objekti saniraju i dovedu u ispravno stanje koje će služiti još najmanje 50 godina. Ono što mi ne znamo, a zahtijeva ozbilјnu analizu, je stanje stubova mosta, konstrukcije mosta, šta se nalazi u vodi, kakvo je stanje sa temelјima u vodi, i to treba biti sigurno predmet razmatranja i analize u narednom periodu. Treba provjeriti statičku nosivost, odnosno konstruktivnu nosivost svakog od tih mostova – navodi Radenko Crnogorac, direktor “Prijedorputeva”.
U MOST DUGO NIJE ULAGANO
U Gradskoj upravi kažu da se, kada su mostovi u pitanju, nadležnost lokalne zajednice odnosi na čišćenje, odvodnju i sve što se definiše sporazumom između lokalne uprave i upravlјača puteva. U resornom odjelјenju ističu da im se građani obraćaju i izražavaju zabrinutost zbog prevoza velikih tereta preko mosta.
– Konstantan je protok i tereta i stanovništva, dobijali smo razne upite što se tiče samog mosta. Kao što se i vidi na terenu, to je dosta star infrastrukturni objekat u koji nije dugo ulagano, odnosno nisu vršene sanacije i rekonstrukcije. Na osnovu tih prijava, mi smo kontaktirali upravlјača puteva, upravlјač puteva je izdao nalog ‘Prijedorputevima’, odnosno izvođaču radova po ugovoru o redovnom održavanju za oblast 1, da se izađe na teren, da se sagleda situacija i da se dalјe ide u sistemski pristup, odnosno u određivanje prioriteta što se tiče sanacije i rekonstrukcije navedenog mosta – kaže Aleksandar Šobot, načelnik Odjelјenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove.
RADITI PREGLED SVAKE DVIJE GODINE
I u Zavodu za izgradnju grada smatraju da je neophodno uraditi nadzor i utvrditi u kakvom je stanju most. Dodaju da se prevoz uglјa i rasterećenje mosta mora rješavati zaobilaznicom. Iz Zavoda i pojašnjenje za još neke važne detalјe o kontroli mosta.
– Nakon završetka izvođenja radova na izgradnji mostovske konstrukcije, a prije puštanja u funkciju, obavezno je da se uradi probno opterećenje sa kontrolnim ispitivanjima. Sva ispitivanja se bilјeže i upoređuju sa dopuštenim i proračunskim vrijednostima. Most je posebna kategorija objekata i neophodno je da se periodično vizuelno sagledava njegovo stanje i u zavisnosti od vizuelnog pregleda vrše dodatna ispitivanja. Recimo da za jedan ovakav most, sa činjenicom da je njegova starost preko 50 godina, treba svake dvije godine da se radi pregled, gdje se definiše stanje konstrukcije i prate promjene u odnosu na prethodne inspekcije. Organ koji upravlјa konstrukcijom treba da donese plan za praćenje i periodično ispitivanje. Posebno bitno je ako se u eksploataciji dese neke značajne promjene, tipa poveća saobraćajno opterećenje ili bar njegov intenzitet – kaže Bojan Šormaz, v.d. direktora Zavoda za izgradnju grada.
MEĐU PRIORITETIMA ZA REKONSTRUKCIJU
Kao i svi drugi, i prijedorski most na Sani u nadležnosti je Javnog preduzeća “Putevi Republike Srpske”. Nadležnost podrazumijeva nadzor i kontrolu u kakvom je stanju objekat i saniranje oštećenja i potencijalnih opasnosti.
– Most je redovno predmet nadzora i procjena stručnih timova. Nadzor se vrši u skladu sa zakonskim normama i procedurama koje nalažu održavanje sigurnosti i funkcionalnosti infrastrukturnih objekata. Imajući u vidu važnost ovog objekta, koji spaja centar grada sa naselјem Tukovi, u planu je da se sanira u narednom periodu. Trenutno je u fazi raspisivanja javna nabavka za “Ispitivanje nosivosti mostova sa ocjenom upotreblјivosti mostova na putnoj mreži Republike Srpske”, u vrijednosti od oko milion i po maraka, pri čemu je most preko rijeke Sane stavlјen na listu prioriteta. Ovaj postupak uklјučuje detalјnu ocjenu stanja upotreblјivosti mosta, zajedno sa konstatovanim oštećenjima svih pojedinačnih elemenata mostovske konstrukcije, kao i prijedlog mjera sanacije. Takođe, izvršiće se ispitivanje nosivosti mosta probnim opterećenjem. Nakon što se završi ispitivanje nosivosti, po potrebi će biti izrađen glavni projekat za sanaciju mosta i produženje vijeka trajanja. Očekuje se da će realizacija projekta sanacije/reparacije započeti početkom naredne godine – navodi se u saopštenju Odjelјenja za odnose sa javnošću “Puteva Republike Srpske”.
MOST ODOLIO RATNIM DEŠAVANјIMA I POPLAVAMA
Arheolog i prijedorski hroničar Milenko Radivojac za “Kozarski vjesnik” je opisao kratak istorijat mosta na Sani.
– Trebalo je gotovo 160 godina od osnivanja Prijedora da grad dobije most preko rijeke Sane. Istina, grad je imao dva mosta, ali su se oni nalazili izvan užeg gradskog područja, u Gomjenici i Zagradu. S obzirom da se grad na prelazu u 20. vijek naglo širio i prema jugu gdje se formirala Srpska varoš, Austrougarske vlasti su odlučile da produže glavnu ulicu do rijeke Sane, izgrade most i spoje novu ulicu sa dijelom naselјa koji se danas zove Tukovi. Izgrađen je drveni most 1905. godine koji će, nažalost, doživjeti zlu sudbinu, jer će velika poplava 1926. godine srušiti njegovu konstrukciju. Stanovništvo je za prelaz preko rijeke koristilo veliku skelu. Trebalo je čekati sve do 1938. kad su gradske vlasti isfinansirale izgradnju novog, ovaj put betonskog mosta. Projektant mosta bio je čuveni prof. ing Mijat Todorović, dokazani graditelј brojnih mostova širom tadašnje Kralјevine Jugoslavije. Nјegovo najpoznatije djelo svakako je poznati lučni most na Đurđevića Tari. Prijedorski most odolio je ratnim dešavanjima, a uz nekoliko manjih ili većih adaptacija, spajajući dijelove prijedorske teritorije, doživio je već 86 godina postojanja. Odolio je brojnim poplavama, a svoje postojanje opravdao je i prilikom premoštavanja rijeke Sane velikim vodovodnim cijevima 1962.godine.
Kozarski, foto: Prijedor 24
