Početna BiH Koja je hrana sa poplavljenih njiva opasna po zdravlje?

Koja je hrana sa poplavljenih njiva opasna po zdravlje?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zelena salata, špinat, blitva, mladi kupus i luk koji su tokom nedavnih poplava bili pod vodom ne smiju se koristiti u ishrani jer mogu prouzrokovati trovanja, a parcele na kojima je povrće bilo zasijano neophodno je zaorati što prije i zasnovati novu proizvodnju.

Navedeno je ovo u preporukama Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koje su namijenjene poljoprivrednicima iz poplavljenih područja.

Stručnjaci upozoravaju da najviše opasnosti po zdravlje stanovništva može izazvati lisnato povrće koje je bilo poplavljeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Bez obzira na dužinu plavljenja, čak i kada je kratka i bez vidnih posljedica po usjeve, lisnato povrće se ne smije koristiti u ishrani, kao ni jagode koje su poplavljene. Povrće poput paprika, paradajza, patlidžana, krastavaca, lubenice, dinje, krompira i mrkve po prispijeću plodova moći će se jesti, bez obzira na poplave jer se nalaze u početnoj fazi razvoja, a sa njih treba odstraniti prljavštinu koju je voda nanijela, kako bi nastavile vegetativni razvoj – navedeno je u preporukama.

Kako bi spasili usjeve, u njive što prije moraju i ratari čije su parcele zasijane kukuruzom bile pod vodom.

– Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme kukuruza nije niklo, treba izvršiti razbijanje pokorice na površini tla kako bi se omogućilo poboljšalo nicanje biljaka. Potrebno je nastaviti i sa uobičajenom agrotehnikom, a tamo gdje je bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta treba potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu – naveli su u Resoru za pružanje stručnih usluga.

Najviše štete od poplava mogli bi imati ratari koji su jesenas zasijali pšenicu jer su šanse za sanaciju usjeva žita male.

– Usjevi pšenice koji su još u vodi vjerovatno će biti uništeni i te površine nakon povlačenja vode treba što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i čekati jesenju sjetvu. Što prije treba zaorati i parcele na kojima je došlo do polijeganja usjeva, gdje su biljke prljave od zemlje, stabljike omekšane, sa puno raznih nanosa – savjetuju stručnjaci iz Resora i dodaju da žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu do zrenja donijeti kakav-takav prinos.

Istakli su da u voćnjacima u kojima nije bilo fizičkih oštećenja stabala ili dugotrajnijeg ležanja vode ne bi trebalo da bude većih problema, ali zbog povećanja vlažnosti može doći do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina. Više informacija o sanaciji poplavljenih usjeva poljoprivrednici mogu pronaći OVDJE.

Stočna hrana

U Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ističu da se stočna hrana, koja je bila pod vodom tokom poplava, ne smije stavljati u promet.

– Ovlaženu stočnu hranu najbolje je sušiti na jakom suncu jer će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, a neposredno prije korišćenja neophodno je izvršiti mikrobiološku analizu hrane, jer mikotoksini i druge vrste kvarenja hrane mogu da se pojave tek nakon nekoliko dana, pa i sedmica – rekli su u Resoru.

Glas Srpske

ASHA prodaja vozila