fbpx

Koja je hrana sa poplavljenih njiva opasna po zdravlje?

Zelena salata, špinat, blitva, mladi kupus i luk koji su tokom nedavnih poplava bili pod vodom ne smiju se koristiti u ishrani jer mogu prouzrokovati trovanja, a parcele na kojima je povrće bilo zasijano neophodno je zaorati što prije i zasnovati novu proizvodnju.

Navedeno je ovo u preporukama Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koje su namijenjene poljoprivrednicima iz poplavljenih područja.

Stručnjaci upozoravaju da najviše opasnosti po zdravlje stanovništva može izazvati lisnato povrće koje je bilo poplavljeno.

– Bez obzira na dužinu plavljenja, čak i kada je kratka i bez vidnih posljedica po usjeve, lisnato povrće se ne smije koristiti u ishrani, kao ni jagode koje su poplavljene. Povrće poput paprika, paradajza, patlidžana, krastavaca, lubenice, dinje, krompira i mrkve po prispijeću plodova moći će se jesti, bez obzira na poplave jer se nalaze u početnoj fazi razvoja, a sa njih treba odstraniti prljavštinu koju je voda nanijela, kako bi nastavile vegetativni razvoj – navedeno je u preporukama.

Kako bi spasili usjeve, u njive što prije moraju i ratari čije su parcele zasijane kukuruzom bile pod vodom.

– Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme kukuruza nije niklo, treba izvršiti razbijanje pokorice na površini tla kako bi se omogućilo poboljšalo nicanje biljaka. Potrebno je nastaviti i sa uobičajenom agrotehnikom, a tamo gdje je bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta treba potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu – naveli su u Resoru za pružanje stručnih usluga.

Najviše štete od poplava mogli bi imati ratari koji su jesenas zasijali pšenicu jer su šanse za sanaciju usjeva žita male.

– Usjevi pšenice koji su još u vodi vjerovatno će biti uništeni i te površine nakon povlačenja vode treba što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i čekati jesenju sjetvu. Što prije treba zaorati i parcele na kojima je došlo do polijeganja usjeva, gdje su biljke prljave od zemlje, stabljike omekšane, sa puno raznih nanosa – savjetuju stručnjaci iz Resora i dodaju da žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu do zrenja donijeti kakav-takav prinos.

Istakli su da u voćnjacima u kojima nije bilo fizičkih oštećenja stabala ili dugotrajnijeg ležanja vode ne bi trebalo da bude većih problema, ali zbog povećanja vlažnosti može doći do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina. Više informacija o sanaciji poplavljenih usjeva poljoprivrednici mogu pronaći OVDJE.

Stočna hrana

U Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ističu da se stočna hrana, koja je bila pod vodom tokom poplava, ne smije stavljati u promet.

– Ovlaženu stočnu hranu najbolje je sušiti na jakom suncu jer će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, a neposredno prije korišćenja neophodno je izvršiti mikrobiološku analizu hrane, jer mikotoksini i druge vrste kvarenja hrane mogu da se pojave tek nakon nekoliko dana, pa i sedmica – rekli su u Resoru.

Glas Srpske

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila