Početna Politika Ko su kandidati za predsjednika Srbije

Ko su kandidati za predsjednika Srbije

Glasači u Srbiji 3. aprila biraće šefa države, najvišeg funkcionera za koga mogu direktno da glasaju.

Izbori će biti redovni jer je istekao petogodišnji mandat dosadašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića.

“Svakako da će događaji u Ukrajini uticati na dominantne teme u kampanji”, rekao je predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić kada je raspisivao izbore.

Kampanja se, za sada, vodi oko polemike šta ljudima treba da pruži predsjednik i koje to lične i profesionalne osobine treba da ima.

Glavne teme među kandidatima su odnos prema dosadašnjem predsjedniku i državno uređenje zemlje.

Redoslijed kandidata na listiću neće biti određen redoslijedom podnošenja kandidatura, već žrijebom.

Predsjednik Srbije, prema Ustavu, ima ovlašćenja da predstavlja zemlju i u inostranstvu i da komanduje vojskom.

Zdravko Ponoš (Ujedinjena Srbija)

Republička izborna komisija (RIK) proglasila je Zdravka Ponoša za kandidata koalicije Ujedinjena Srbija i objavila da je sakupio 11.232 potpisa.

Koalicija Ujedinjena Srbija okupljena je oko Stranke slobode i pravde, Demokratske stranke, Narodne stranke i Pokreta slobodnih građana.

Zdravko Ponoš je kao jedan od razloga za kandidaturu naveo da je “Srbija danas država urušenih institucija”.

“Glavni razlog tome leži u načinu kako odlazeći predsednik vodi državu”, rekao je on kada je predao kandidaturu.

Od 1988. do 2002. radio je u Generalštabu, pa potom u Ministarstvu odbrane Srbije i Crne Gore.

Od 2005. bio je zamjenik načelnika Generalštaba Vojske SCG, a odlukom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, imenovan je za načelnika Generalštaba 2010.

Godine 2008. dolazi do sukoba između njega i tadašnjeg ministra odbrane Dragana Šutanovca, pa je Ponoš razriješen dužnosti načelnika Generalštaba, a poslije godinu dana mu je, ukazom Tadića, prestala služba u vojsci.

Poziciju pomoćnika ministra spoljnih poslova za bilateralne odnose dobio je 2010, dok je na čelu Ministarstva bio Vuk Jeremić, a bio je i njegov šef kabineta, dok je Jeremić bio predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Miloš Jovanović (koalicija NADA)

Miloša Jovanovića podržala su 11.232 birača koja su potpisala njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima, a on je kandidat koalicije NADA, okupljene oko Demokratske stranke Srbije, dio Pokreta obnove Kraljevine Srbije i još 25 udruženja građana.

“Uveren sam da ja kao predsednički kandidat imam ozbiljne šanse da uđem u drugi krug izbora”, rekao je Miloš Jovanović, kada je objavio kandidaturu.

Glavna poruka Jovanovićeve politike do sada je bila – promjena državnog uređenja Srbije.

“Voleo neko monarhiju ili ne, činjenica je da je kruna neodvojivi deo srpske istorije”, rekao je Jovanović u julu 2021.

On smatra da bi se otvaranjem debate o monarhiji “konačno zaostavština jugoslovenstva, komunizma, a danas evropejstva, izbacila iz srpskog organizma”.

Pravnik koji se zalaže da Srbija postane monarhija rođen je u Beogradu, gdje je završio i gimnaziju, dok je 1999. diplomirao na Pravnom fakultetu na Sorboni u Parizu, kao i 2000. na Odsjeku političkih nauka Sorbone, navodi Istinomer.

Na Sorboni je i doktorirao.

Od 2001. do 2005. godine je predavao na Pravnom fakultetu na Sorboni, a od 2006. do 2011. godine radio je na Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu.

Od 2011. godine predaje na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Jovanović je od 2007. godine bio savjetnik za međunarodno-pravna pitanja ministra za Kosovo i Metohiju Slobodana Samardžića i član srpske delegacije u pregovaračkom procesu o statusu Kosova.

Od 2008. bio je koordinator pravnog tima Vlade Republike Srbije, a od 2010. postaje potpredsjednik Demokratske stranke Srbije.

U poslaničkoj klupi bio je od 2012. do 2013. godine, a predsjednik DSS postaje 2017. godine.

Milica Đurđević Stamenkovski (Zavetnici)

Jedna od osnivačica pokreta Zavetnici 8. marta je proglašena za kandidatkinju za predsjednicu Srbije na izborima.

Odnos prema Kosovu, za koje Zavetnici misle da po svaku cijenu treba da bude dio Srbije, je jedna od glavnih stavki programa Milice Đurđević Stamenkovski.

“Naš program nisu obećanja, već zavet koji smo dali precima koji su se borili upravo za tu našu zemlju, ćirilicu, svako dete, nošnju, svaki deo Srbije, potok”, rekla je Đurđević Stamenkovski.

Političarka i politikološkinja Đurđević Stamenkovski odrasla je u predgrađu Beograda, u naselju Kaluđerica.

Završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu, a za sebe kaže da je “još kao dijete pokazivala afinitete ne samo prema politici, već i prema nacionalnom djelovanju”.

Na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine bila je prva na listi Zavetnika, ali je koalicija okupljena oko ovog pokreta osvojila svega 4.514 glasova.

Učestvovala je sa Zavetnicima i na parlamentarnim izborima 2016, kada je lista osvojila 27.690 glasova (0,73 odsto), kao i 2018. na beogradskim izborima, kada su osvojili 0,65 odsto.

Aleksandar Vučić (Koalicija Zajedno možemo sve)

Republička izborna komisija je 9. marta proglasila Aleksandra Vučića za kandidata za predsjednika Republike, a podnijeto je 148.846 pravno valjanih izjava birača.

Vučića su predložili iz koalicije Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, koju čine Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije i Savez vojvođanskih Mađara.

Kandidat za drugi mandat predsjednika Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da izbori “nisu igra”, da država “nije igračka” i da nije dovoljno da građani sjede ispred televizora i misle “kako neko lijepo priča i svašta obećava”.

Pravnik, koji je aktuelni predsjednik Srbije, rođen je na Novom Beogradu.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, kao jedan od najboljih studenata u generaciji.

Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u martu 2014, Vučić postaje predsjednik Vlade Srbije. Na toj funkciji ostaje i nakon novih vanrednih izbora 2016.

Na predsjedničkim izborima 2017. pobijedio je u prvom krugu, sa osvojenih 55 odsto glasova.

Boško Obradović (Patriotski blok)

Republička izborna komisija proglasila je Boška Obradovića za kandidata za predsjednika Srbije 13. marta 2022. godine, na osnovu 11.020 sakupljenih izjava birača.

Obradovića je za predsjednika podržala koalicija Patriotski blok, koju čine stranke Srpski pokret Dveri i dio Pokreta obnove kraljevine Srbije.

Nakon kandidature je rekao “da ispunjava kriterijume građana Srbije, jer nijednom nije bio na vlasti i iza njega nema afera”.

Dodao je da se zalaže za porodične i tradicionalne vrijednosti.

“Boriću se da Kosovo i Metohija ostane u sastavu Srbije, za Republiku Srpsku, Srbe u Crnoj Gori i sve Srbe u regionu”, dodao je on.

Filolog i političar rođen je 1976. godine kod Čačka.

Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Biljana Stojković (Koalicija Moramo)

Kandidatkinja za predsjednicu Srbije postala je i Biljana Stojković, čija je lista predala RIK-u 10.585 pravno valjanih potpisa.

Stojković je kandidatkinja koalicije Moramo, koju čine Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak i još oko 60 udruženja.

Stojković je rekla da je samo njena kandidatura “već jedna mala pobjeda”.

“Sada krećemo u političku borbu, da aktivizam sa ulica unesemo u institucije. Želimo da se u institucijama, u sistemu čuje glas građana”, istakla je ona.

Predsjednička kandidatkinja koalicije Moramo je rođena 1972. u Beogradu.

Završila je Biološki fakultet u Beogradu, a tokom studija kaže da je učestvovala u svim protestima protiv režima Slobodana Miloševića, ali da nije među organizatorima ni jednih demonstracija tokom devedesetih.

Na Biološkom fakultetu je i magistrirala i doktorirala, a zatim i započela profesorsku karijeru.

Od 2018. godine je redovna profesorka Biološkog fakulteta, a predaje i genetiku kao izborni predmet na Filozofskom fakultetu, navodi Istinomer.

Nije članica nijedne stranke, a svoje politički djelovanje je za Danas 2020. opisala isključivo “kroz građanski aktivizam i građansko udruživanje”.

Miša Vacić (Srpski patriota)

Republička izborna komisija je proglasila Mišu Vacića za predsjedničkog kandidata, na osnovu 10.151 izjava građana, nakon što je lista otklonila nedostatke koje je RIK utvrdio nekoliko dana ranije.

Mišu Vacića je podržala lista grupa građana Srpski patriota – Miša Vacić.

Vacić je rođen u Beogradu 1985. godine.

Branka Stamenković (Koalicija Suverenisti)

Branka Stamenković obezbijedila je 10.046 pravno valjanih izjava birača, pa je RIK donijela rješenje kojim se ona proglašava kandidatkinjom na predsjedničkim izborima.

Kandidatkinju su podržali iz Koalicije Suvernisti, koju čine stranke Dosta je bilo, Zdrava Srbija i pokret Živim za Srbiju.

Koalicija Suverenisti otkonila je prethodno utvrđene nedostatke tako što je dostavila još 271 pravno valjanu izjavu birača.

“Predsednik mora da razume narod, on deli sudbinu naroda. Svesna sam odgovornosti koje ova funkcija nosi”, rekla je Stamenković, prenosi BBC na srpskom.