Nakon što je objavljeno da je Bošnjakinja iz Sjenice Umihana Rašović izabrana za zastupnicu Lijeve partije, konačni sastav Riksdaga pokazuje da će u švedskom parlamentu i u narednom četverogodišnjem mandatu sjediti najmanje još dvoje političara direktno povezanih s Bosnom i Hercegovinom, Azra Muranović Mujagić i Denis Begić.
Švedska izborna komisija konačne rezultate izbora utvrdila je 19. septembra. Socijaldemokrati su osvojili 99 mandata, Umjerena stranka 70, Švedske demokrate 62, Lijeva partija 30, Centar 25, dok su Demokršćani i Zeleni osvojili po 22, a Liberali 19 mandata. Na izbore je izašlo 84,9 posto birača.
Umihana Rašović prvi put ulazi u Riksdag kao zastupnica Lijeve partije. Živi u Eslövu, a za švedski javni servis SVT navela je da je rođena u Sandžaku. Regionalni izvori preciziraju da je rođena 1986. godine u Sjenici te da je sa porodicom kao šestogodišnja djevojčica odselila u Švedsku.
Njen rezultat posebno je značajan za Lijevu partiju jer je ta stranka ponovo dobila zastupnika iz Zapadne Skåne nakon dvije decenije. Rašović je i sama nakon izbora istaknula važnost tog rezultata.
Profesionalno je angažirana kao zamjenica rukovodioca jedinice za tržište rada u gradskoj upravi Eslöva, a u Lijevoj partiji politički je aktivna od 2016. godine. U kampanji je među svojim prioritetima isticala socijalnu politiku, dostupno zdravstvo, obrazovanje, radnička prava, smanjenje ekonomskih razlika i međunarodnu solidarnost.
U Riksdagu ostaje i Azra Muranović Mujagić, socijaldemokratkinja rođena 1987. godine u Prijedoru. Taj podatak navela je u predizbornom upitniku švedskog javnog servisa SVT.
Odrasla je u Värnamu, a po obrazovanju je politologinja. Prije ulaska u državni parlament bila je općinska vijećnica u Värnamu. Socijaldemokrate je predstavljala na različitim političkim funkcijama od 2014. godine, dok je u Riksdag prvi put izabrana nakon izbora 2022. godine.
Posebno je zanimljiv njen politički angažman vezan za Bosnu i Hercegovinu. Muranović Mujagić je u julu ove godine u Riksdagu postavila pisano pitanje švedskoj ministrici vanjskih poslova Mariji Malmer Stenergard o ulozi visokog predstavnika i budućem međunarodnom angažmanu u BiH.
Pitala je koje inicijative Švedska, zajedno s Evropskom unijom, poduzima kako izbor novog visokog predstavnika ne bi doveo do dodatne političke nestabilnosti u BiH, kao i na koji način švedska vlada doprinosi očuvanju snažne međunarodne podrške provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, prenosi Politički.ba.
Treće ime posebno zanimljivo za Bosnu i Hercegovinu jeste Denis Begić, socijaldemokrata porijeklom iz Bosanske Gradiške.
Begić je ponovo izabran u Riksdag iz izborne jedinice Örebro. Zvanična evidencija švedskog parlamenta već mu bilježi novi mandat koji traje do 23. septembra 2030. godine. Član Riksdaga je od 2018. godine.
Njegova zvanična parlamentarna biografija potvrđuje i neposrednu vezu s Bosnom i Hercegovinom. Srednju tehničku školu završio je 1988. godine u Bosanskoj Gradišci, nakon čega je profesionalni i politički angažman nastavio u Švedskoj. Radio je kao industrijski radnik i trgovac, a potom kao politički službenik Socijaldemokrata. Bio je član Gradskog vijeća Örebra te obavljao niz funkcija na lokalnom i regionalnom nivou prije ulaska u državni parlament.
Begić je tokom političke karijere zadržao snažan interes za Bosnu i Hercegovinu. Predsjedništvo BiH ga je prilikom susreta s Denisom Bećirovićem 2023. godine predstavilo kao političara porijeklom iz Gradiške, a tom prilikom govorio je o podršci evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine te jačanju veza između Švedske i BiH. Aktivan je i u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, gdje je član Pododbora za zapadni Balkan te Odbora za migracije, međunarodnu zaštitu i ekonomsku saradnju.
