Početna Lifestyle Kako funkcionišu toplotne pumpe, koliko koštaju i gdje se mogu ugraditi

Kako funkcionišu toplotne pumpe, koliko koštaju i gdje se mogu ugraditi

Prirodni gas, drva, ugalj i pelet sve su skuplji i veliki broj građana traži jeftiniju alternativu za grijanje kuća ove zime. Stručnjaci kažu da je jedno od rješenja ugradnja toplotnih pumpi.

Sve što trebate znati o toplotnim pumpama, prednostima, manama i cijenama istražili smo kod prodavaca, a o njihovoj funkcionalnosti pojasnili su nam u Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Cijene su visoke kada kupujete toplotnu pumpu i razvodite grijanje pa su nam prodavci toplotnih pumpi kazali:

– Za prostor od 70 kvadrata potrebno je kupiti peć od 7,5 KW, koja košta od osam do devet hiljada maraka. Uz to posebno se plaća montaža toplotne pumpe i puštanje u rad oko 500 maraka. Uz to u stanu ili kući trebate postaviti radijatore ili podno grijanje. Da bi se peć ugradila treba se osigurati prostor za unutrašnju jedinicu koja je veličine frižidera i treba se priključiti na vodu. Toplotna pumpa radi na struju i ima izmjenjivač toplote na unutrašnjoj i vanjskoj jedinici. Vanjski dio toplotne pumpe obično se stavlja na fasadu, ali zato morate dobiti dozvolu komšija i općine ako se toplotna pumpa postavlja na zgradu. Vanjski dio pumpe može se montirati i na zemlju ako za to ima prostora i to je bolja varijanta da se odvoji od stambenog objekta zbog vibracija i prenošenja zvuka.

Prema stručnom obrazloženju Mašinskog fakulteta, toplotne pumpe su jednostavni uređaji i funkcionišu na sljedeći način.

– Rade na principu rashladnih uređaja, poput frižidera i zamrzivača. Toplotu preuzimaju iz tzv. niskotemperaturnih izvora, kao što su okolni zrak, zemlja i podzemne vode koje ne moraju biti geotermalne. To je omogućeno kompresorom koji troši električnu energiju. Kompresijom dobijamo toplotu na višim temperaturama, koja se oslobađa. Oslobođena toplota se koristi za grijanje, a mogu se koristiti i za hlađenje.

Za svaki potrošeni kilovat sat električne energije dobija se od tri do pet kilovat sati toplotne energije ili rashladne energije ljeti. To znači da ako struju plaćamo 0,15 KM, energija grijanja ili toplota dođe od 0,3 do 0,5 KM po kilovat satu. U peletu imamo 0,7 KM po kilovat satu, u gasu više od 0,8 KM. To je najjeftinije gledajući samo trošak proizvedene toplote, s trenutnim cijenama struje.

Toplotne pumpe su upotrebljive u svim tipovima zgrada, poslovnim, zgradama kolektivnog stanovanja i kućama. Bitno je da pumpa po snazi odgovara tipu građevine i izvoru toplote. Međutim, u zgradama kolektivnog stanovanja nije moguće koristiti pumpe kojima su izvor toplote tlo i podzemna voda.

Grijanje radijatorima utječe na efikasnost toplotnih pumpi, pa su najefikasnije kod podnog grijanja. Nedostatak radijatorskog grijanja je i to što tada toplotnu pumpu nije moguće koristiti za hlađenje, što nije slučaj kod podnog grijanja. Pumpe i tokom zime i tokom ljeta zagrijavaju vodu u domaćinstvu na temperaturi do 60 stepeni.

I toplotne pumpe zagađuju okoliš onoliko koliko se okoliš zagađuje prilikom proizvodnje struje. Prednost im je što ne zagađuju urbane sredine, koliko to čine individualna ložišta na čvrsta goriva. Za očekivati je da će se struja više proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, tako da će toplotne pumpe ekološki biti još prihvatljivije.

Toplotne pumpe mogu raditi na niskim temperaturama vanjskog zraka, ali se njihova efikasnost smanjuje kako je temperatura zraka niža. Ispod minus pet stepeni drastično se smanjuje zagrijavanje prostora. Većina njih je ispod minus deset efikasna koliko i električne grijalice. Naravno, postoje izuzeci koji su nešto skuplji. Oni mogu funkcionisati i do minus 20 stepeni. To dosta ovisi i o udjelu vlage u zraku. Što je zrak vlažniji, onda je pumpa manje efikasna.

Prema informacijama kojima se trenutno raspolaže, oko 30.000 domaćinstava u Kantonu Sarajevo koristi ugalj i druga čvrsta goriva za grijanje, kao i da se najveći broj individualnih ložišta nalazi na području općina Novi Grad Sarajevo, Ilidža i Ilijaš i ovi energenti koji veoma zagađuju okolinu moraju se što prije promjeniti.

Prema procjeni Evropske komisije, 40 posto stambenih zgrada i 65 posto poslovnih zgrada u Evropskoj uniji bi trebalo da se do 2030. godine zagrijava strujom. U Evropskoj asocijaciji proizvođača toplotnih pumpi (EHPA) očekuju da će to značiti da se u sljedećih deset godina učetverostruči broj ovih pumpi.

Podaci EHPA-e kazuju da se širom Unije koristi 13,3 miliona pumpi te da će se taj broj do 2030. godine povećati na 50 miliona. Toplotne pumpe se sve više koriste i u Bosni i Hercegovini, tj. koriste se kao zamjena za postojeći način grijanja.

Faktor