Početna Vijesti Kako BiH propušta EU fondove: Jedan od razloga je i nedostatak kompetencija...

Kako BiH propušta EU fondove: Jedan od razloga je i nedostatak kompetencija u institucijama

Šefovi vlada država članica Evropske unije potvrdili su ranije ovoga mjeseca preporuku Evropske komisije o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Šta to konkretno znači kada je u pitanju pristup EU fondovima?

Kandidatski status za države donosi prednosti, no kako je Evropska unija godinama mijenjala pravila apliciranja za određene programe, tako su države prateći različitu metodologiju, imale mogućnost korištenja fondova namijenjenih državama koje aspiriraju postati članice bloka.

O tome da li vlasti u BiH znaju koristiti EU fondove, pitali smo generalnog sekretara Evropskog pokreta u BiH, Harisa Plakala.

Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju pristup EU fondovima nakon što je državi dodijeljen status kandidata za članstvo?

Bosna i Hercegovina je sticanjem statusa kandidata svakako napravila ozbiljan iskorak ka EU, međutim ono što je važno za naglasiti jeste da se otvaraju mogućnosti za potencijalno apliciranje na neke nove određene programe EU u kontekstu fondova, međutim, metodologija se u zadnjih nekoliko godina promjenila te postoji razlika između kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine i kandidatskog statusa Republike Hrvatske iz 2004. godine, kada su zemlje kandidati u tom periodu imali mogućnost korištenja dodatnih fondova za razliku od ostalih zemalja potencijalnih kandidata, sada je promijenjena sama metodologiju vezana za status kandidata te su Bosni i Hercegovini bili na dispoziciji svi fondovi pretpristupne pomoći iako nije bila u statusu kandidata, jer u IPA 1 programu zemlje potencijalni kandidati imale su pristup samo nekim EU fondovima, dok su zemlje koje su dobile status kandidata imale pristup strukturnim i kohezionim programima, ali u IPA 3 programu koji Bosna i Hercegovina trenutno koristi to je promijenjeno, tako da generalno biti će više finansijskih izdataka i više novca kroz programe koje je Bosna i Hercegovina koristila i prije sticanja statusa kandidata.

Iz kojih primjera možemo zaključiti šta čeka BiH u narednom periodu, kako izgleda proces dobivanja sredstava EU?

Dugotrajan je proces kada država postane kandidat za članstvo u EU te će se svakako morati više raditi na samom usklađivanju mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u Evropskoj uniji iz 2019. godine, kao i implementiranju 14 prioriteta koji su nužno potrebni kako bi BiH mogla doći u fazu otvaranja pregovora sa Evropskom komisijom i otvaranju klastera, posebno poglavlja o pravosuđu i organiziranom kriminalu i korupciji. Kada je u pitanju proces dobivanja sredstava iz EU to je vrlo ozbiljan i temeljit proces sa određenom metodologijom i strukturom koja se mora zadovoljiti, a upravo radi toga Bosna i Hercegovina, prveshodno različiti nivoi vlasti u državi, propuštaju priliku korištenja velikog broja fondova i sredstava iz EU, jer je manjak kompetencije i znanja u procesu izrade samih projekata i cjelokupna evaluacija apliciranja i slanja projektnih prijedloga, nažalost još uvijek za mnoge institucije nepoznanica.

Jesu li tačne tvrdnje da se u smislu pristupa fondovima, za BiH mnogo toga neće promijeniti?

Te izjave su tačne. Kao što sam rekao, nakon određenog vremena Bosni i Hercegovini će se otvoriti mogućnosti da aplicira na neke fondove EU za koje do sada nije imala mogućnost u nekim oblastima, ali nikakvi novi fondovi neće biti na dispoziciji jer je metodologijom koja se konstantno mijenja, Bosna i Hercegovina imala mogućnost i kao država potencijalni kandidat da koristi sve mehanizme pretpristupne pomoći, i što se tiče IPA 3 programa, neće biti novih fondova, ali će svakako biti više finansijskih izdataka, što je svakako pozitivno i važno.

Znaju li vlasti u BiH adekvatno iskoristiti prilike koje im se nude evropskim fondovima?

Država na dispoziciji ima IPA program koji je namijenjen kao instrument pristupne pomoći zemljama potencijalnim kandidatima i kandidatima u kontekstu finansijske i tehničke pomoći, međutim već godinama ta bespovratna EU sredstva u značajnoj mjeri ostaju poprilično neiskorištena. Razlozi za tako nešto svakako su nedovoljna apliciranja i nekvalitetno pripremljeni projekti, što sa sobom nosi svakako ozbiljne posljedice u različitim sektorima, a rezultat svega toga je nedovoljan privredni i ekonomski rast. Generalno, kada kažemo vlasti, neki nivoi, institucije, itekako znaju koristiti ova sredstva i konstantno na njih i apliciraju, dok sa druge strane, postoje i institucije , od lokalnog nivoa, preko entitetskog i državnog, koji uopće ne poznaju ovaj proces, i to je najveći nedostatak i ozbiljan problem institucionalnog pristupa korištenju EU bespovratnih sredstava. Također, uslijed konstatnih političkih konfrontacija, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja sticanjem statusa kandidata za monitoring sredstava koja dolaze iz EU još uvijek ima nadzor iz Brisela, a pravilo je da do sticanja statusa kandidata EU dodjeljuje sredstva i vrši monitoring utroška sredstava, a samim sticanjem kandidata, EU nastavlja dodjeljivati novac, ali u tom slučaju država bi trebala preuzeti kontrolu nad vršenjem nadzora sredstava koja dolaze iz EU, nažalost zbog nepostojanja prije svega političkog dogovora ko bi vršio taj monitoring, to će i dalje nastaviti da radi Evropska unija , dok se ne postigne kompromis oko ovog pitanja, a pretežito u svim zemljama kandidatima u našem regionu. Ministarstvo Finansija je institucija koja vrši te nadzore. Također, u narednom periodu veliki iznos sredstava dodjeljivat će se kroz izadu nacionalnih strategija i sektorski pristup, ali generalno Bosna i Hercegovina ima problem sa kapacitetom onih koji bi trebali biti inolvirani u ove tehničke i strukovne procese i to će se morati mijenjati. Osnivanje ministarstva za EU integracije na državnom nivou, kao i ministarstva poljoprivrede, bio bi veliki iskorak za BiH i svi ovi procesi bi se itekako poboljšali, ali trenutno za takvo nešto ne postoji dogovor i konsenzus političkih predstavnika unutar države.