fbpx

Jedni bacaju, drugi gladuju

U Bosni i Hercegovini svakoga dana na deponijama završe tone hrane dok gladni kopaju po kontejnerima. Prikupljanjem hrane i zbrinjavanjem socijalno ugroženih građana bave se brojne nevladine organizacije, dok političari u BiH ovaj problem i ne pokušavaju zakonski da riješe.

logo active
Jedni bacaju, drugi gladuju

GLAD
Jedni bacaju, drugi gladuju
Piše: RSE / Objavljeno: 07.02.2018. u 16:56h
U Bosni i Hercegovini svakoga dana na deponijama završe tone hrane dok gladni kopaju po kontejnerima. Prikupljanjem hrane i zbrinjavanjem socijalno ugroženih građana bave se brojne nevladine organizacije, dok političari u BiH ovaj problem i ne pokušavaju zakonski da riješe.

Procjene su da svaki dan u Bosni i Hercegovini završi na deponijama oko petsto tona hrane kojoj je istakao rok, što je višak u ugostiteljskim objektima ili pekarama. S druge strane, prema podacima državne agencije za statistiku, u Bosni i Hercegovini ima više od 500.000 siromašnih stanovnika, a svaka peta osoba zatraži pomoć javnih kuhinja.

Udruženje Mozaik prijateljstva iz Banjaluke svaki dan priprema hranu za oko 700 korisnika, a to, kažu, ne bi mogli bez pomoći građana koji doniraju sredstva i pomoći onih koji ne žele da bace hranu ističući pojedine pekare i poljoprivrednike.

“Mi funkcionišemo 15 godina tako, i moramo da imamo dobru saradnju sa svim tim ljudima, jer sva sredstva koja mi dobijemo su nula. Imamo pekara koja nam daju hljeb i pecivo već 15 godina. Svakim danom sve više širimo tu mrežu, kako bi mogli pomoći siromašnim a s druge strane sačuvali i prirodu. Nedavano smo imali akciju gdje smo podijelili kamion kupusa, koji je takođe bio poklon a pomogli smo 500 porodica. A prošle godine u BiH bačene su na tone i tone krompira”, kaže Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva.

Na sličan način funkcioniše i sarajevsko udruženje pomozi.ba koje zajedno sa partnerskim organizacijama podijeli oko 500 obroka dnevno širom BiH.

“Mi smo pozitivno iznenađeni sa dobrom saradnjom koju imamo i sa pekarama i sa ugostiteljskim objektima koje doniraju ili ono što im ostane ili izdvajaju i same dio obroka. Zato u našoj kuhinji možemo donirati oko 300 obroka na području kantona Sarajevo, u grad Sarajevu, Kaknju, Varešu, Ilijašu i Brezi, a naše partnerske organizacije obroke dostavljaju u Mostaru a od ponedeljka i u Prijedoru i Kozarskoj Dubici”, naglašava Hajrudin Solak iz Udruženja Pomozi.ba

I dok su pojedine evropske zemlje, poput Francuske i Danske, bacanje hrane riješili zakonski, u našoj zemlji gdje svakodnevno sve više ljudi kopa po kontejnerima o tome se i ne razmišlja. Bilo je prijedloga od NGO sektora da restorani i marketi koji u ponudi imaju gotova jela, donesu odluku da sve što ne prodaju, nakon zatvaranja podijele građanima, ali to još nije realizovano.

Merima Spahić iz Udruženja za razvoj društva “Kap” kaže da su nevladine organizacije preuzele obaveze države, ali da je problem i u samim građanima.

“Imamo građane koji su obespravljeni i koji ne reaguju. Ovo je fenomen i mislim da smo mi jedna nacija za jedno ozbiljno sociološko istraživanje. Možete li zamisliti da 500.000 socijalno ugroženih građana izađu na ulice bilo kojeg grada u ovoj zemlji. Vjerujem da bi vlasti tada sigurno reagovale jer oni očigledno nemaju sluh za siromašne građane,” objašnjava Spahić.

Problem bacanja hrane svakako bi trebalo riješiti sistemski, ali dok neko iz vlasti ili političkih stranaka u BiH to ne uradi naši sagovornici kažu da će nastaviti da rade posao sa socijalno ugroženim.

Buka

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila