Početna Politika Izmjene Izbornog zakona ili teritorijalne promjene BiH

Izmjene Izbornog zakona ili teritorijalne promjene BiH

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH na vanrednom zasjedanju u Mostaru jednoglasno je usvojio niz zaključaka koji se tiču aktuelne političke situacije u Bosni i Hercegovine i izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituisanja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se obezbijediti potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”, jedan je od zaključaka vanredne sjednice.

Uz to se dodaje da će  HNS i sve njegove članice s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH.

Na novinarsko pitanje da pojasni što to konkretno znači, Čović je na konferenciji za novinare kazao kako je tekst zaključaka dovoljno jasan te da nema potrebe za daljim tumačenjem.

“Ne treba ni jedno pojašnjenje o pročitanim zaključcima, dovoljno su dugi, sadržajni i nedvosmisleni, odnosno jasni. Da li će netko željeti iz jedne rečenice, jednog od sedam zaključaka, izvlačiti neke zaključke, to ostavljam svakome na volju”, odgovorio je Čović.

Dodao je kako bi bio najsrećniji čovjek na svijetu da se pregovarački proces uspješno okonča u sljedećih deset dana i da se izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava stvore preduslovi da se izborni proces organizuje u najdemokratskijoj proceduri.

Čović je naglasio kako su se svi članovi HNS-a bez izuzetka obvezali dosljedno poštivati ustav i zakone Bosne i Hercegovine.

Prvi čovjek HDZ-a BiH i HNS-a najavio je kako će se pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastaviti u Mostaru u utorak, 22. februara.

“Dogovorilo smo se da u prvom dijelu nema predstavnika međunarodne zajednice, ali isto tako kada sam razgovarao s gospodinom Boreljom i gospodinom Zatlerom, dogovorilo smo se da je sasvim realno, ako bi ovaj iskorak išao dalje na tragu već utvrđenih opcija iz Neuma, da idemo u nadogradnju, a tu mislimo na izvor dva člana Predsjedništva BiH u Federaciji, druge stvari smo manje-više usuglasili, onda bi krajem tjedna ili početkom onog drugog tjedna ponovno bilo okupljanje s predstavnicima međunarodne zajednice da završimo taj proces.

Hrvatska strana je do kraja otvorila vrata za dogovor, poručio je Čović, dodavši kako se nada da će to prepoznati i bošnjačka strana.

Ostale zaključke prenosimo u cijelosti:

1. Hrvatski narodni sabor (HNS) ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a u dosadašnjim pregovorima dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir i Politički sporazum od 17. juna 2020. o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH (u skladu s Odlukom Ustavnog suda U 23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava), posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti.

2. HNS izražava žaljenje što uloženi napori u dosadašnjim pregovorima nisu uspješno okončani kako bi se obezbijedile neophodne izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH (u skladu s Odlukom Ustavnog suda U 23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava). U pregovaračkom procesu u koji su kao facilitatori (posrednici) bili uključeni i predstavnici Evropske unije i SAD hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH.

HNS je spreman da nastavi pregovore s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s predstavnicima Venecijanske komisije kako bi se stvorili preduslovi za održavanje opštih izbora. Stoga pozivamo i predstavnike međunarodne zajednice uključene u pregovarački proces da daju puni doprinos završetku procesa pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava koji su od najveće važnosti za stabilnost i budućnost evropske BiH.

3. HNS će se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Vašingtonskom i Dejtonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Spremni smo odlučno se suprotstaviti svim daljim inicijativama koje idu u smjeru dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH.

4. Sve političke stavove kojim se zastupa blokiranje provođenja Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020. godine i time onemogućava hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH HNS će smatrati suprotnim hrvatskim političkim pravima te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH.

5. HNS smatra da neće biti ispunjeni formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od tri konstitutivna naroda obezbijedilo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidovanja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

6. HNS posebno naglašava kako Centralna izborna komisija (CIK) nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Jednako naglašavamo da CIK nije izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio u skladu s prethodnim tačkama i uprkos tome u tim uslovima budu raspisani i provedeni opšti izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstaviće se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.