fbpx

IRAN OPASNIJI NEGO IKAD: Cijelu svjetsku ekonomiju može da drži kao TAOCA

Američka strategija maksimalnog pritiska jeste oslabila Iran i njegovu ekonomiju, ali je istovremeno tu zemlju učinila i opasnijom, tjerajući je da napada na nekonvencionalne načine, dok njeni lideri odbijaju da se vrate pregovorima, piše Blumberg.

Otkako je Donald Tramp naredio povlačenje SAD iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, Teheran i njegovi posrednici sve češće vrše napade na američke saveznike.

Zaplijenili su tankere, ometali međunarodne morske puteve i napadali svog arhineprijatelja Saudijsku Arabiju višestrukim udarima projektila i dronova.

Ali napad na najveću svjetsku rafineriju 14. septembra, za koje mnogi krive Iran (koji je to negirao) izazvao je paniku na tržištima i rekordni porast cijena nafte. Iako su cijene opale u narednim danima, napad i dalje ima posljedice na tržištima od Tokija do Njujorka, jer je pokazao kako Iran može da poremeti globalno snabdijevanje naftom.

Zaključak je da je oslabljeni Iran u boljoj pregovaračkoj poziciji nego ikad, i da drži svjetsku ekonomiju kao taoca dok se suočava sa naporima koje predvode Tramp, Saudijska Arabija i Izrael da ga prisile na predaju.

Nacije koje žele da spriječe sukobe u Evropi i Aziji pokušavaju da Iran vrate za pregovarački sto diplomatskim putevima.

A zemlje kojima prijeti da budu uvučene u rat, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, sada su nervozne zbog svojih ulaganja u kampanju protiv Irana.

–  Ovako Iran praktikuje odvraćanje. Ključni stub iranske odbrambene doktrine je neprestano slanje signala i podsjetnika SAD i njegovim regionalnim saveznicima i partnerima da ima načina da im naudi. Globalna ekonomija je ranjiva. Slanjem ovog moćnog signala Iran podsjeća sve da bi rat bio veoma skup – kaže Tomas Džuno iz Visoke škole za javne i međunarodne poslove Univerziteta u Otavi.

Napad na najveću svjetsku fabriku za preradu nafte, otkinuo je oko pet odsto svjetske isporuke i izazvao sumnju u ono što se navodi kao najveći izlazak na berzu u istoriji – onaj kompanije “Saudi Arabian Oil Co”, državne naftne kompanije poznate kao “Saudi Aramco”.

Napad je takođe dokaz koliko je isplativo iransko ulaganje u asimetrično ratovanje. Dok je Saudijska Arabija uložila novac u konvencionalno naoružanje, postavši treći po veličini potrošač na vojnu opremu u svijetu nakon SAD i Kine, Iran je ulagao u sile remećenja – u Jemenu, Iraku, Siriji i drugdje.

Čini se da se strategija Teherana isplaćuje.

Kako SAD izlaze iz Iraka, Iran postaje dominantni spoljni uticaj u toj zemlji. Ima naoružane punomoćnike u Siriji i Libanu i preko njih igra odlučujuću ulogu u politici tih zemalja, prijeteći susjedima poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela.

U Jemenu gdje bjesni građanski rat, Iran je podrškom pobunjenicima Hutima dobio uporište u saudijskom susjedstvu.

– Iranska strategija korišćenja posrednika da bi sebi dodjelio stepen vjerodostojnosti i izbjegao direktne odmazde i napade na sebe dobro je utvrđena. Moguće je da Iran, opterećen sankcijama, vidi guranje ka ivici rata kao jedini put ka deeskalaciji – kaže Emili Hotorn, analitičarka politike Bliskog istoka iz organizacije “Stratfor Enterprises LLC“.

Teško je reći koliko loš ekonomski uticaj napada, poput ovog u Saudijskoj Arabiji, može da bude, bez saznanja koliko će vremena biti potrebno da se šteta popravi. “Aramco” je obećao da će izolovati kupce snabdijevajući ih naftom iz rezerva i rekao je da će se povratiti na proizvodnju prije napada – 4,9 miliona barela dnevno – do kraja septembra. Ali čak i kada se proizvodnja u potpunosti obnovi, vjerovatno će u cijenu biti ugrađena i nova premija osiguranja na rizik, zbog toga koliko je postalo ranjivo snabdijevanje Saudijske Arabije. Lako je zamisliti još jedan napad loš poput ovog, a možda i gori.

Skok cijena nafte je već napravio veliki udarac na globalnu ekonomiju, koja je već pokazala znake slabosti.

Čini se da Iran sada ima mnogo toga sa čim može da pregovara, ali da li su pregovori sa SAD mogući? Tramp je smijenio svog jastreba Džona Boltona sa funkcije savjetnika za nacionalnu bezbjednost i izgleda da se nalazi u neugodnoj poziciji dok pokušava da ponovo pokrene bilo kakvu vrstu pregovora.

–  Da li će SAD pokrenuti snažan odgovor na ovaj napad – diplomatski, a ne vojni – pitanje je koje će visiti nad ovom administracijom tokom ostatka njegovog mandata – rekla je Barbara Lif sa Instituta za bliskoistočnu politiku u Vašingtonu.

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila