Evropska unija (EU) još uvijek nije pozvala na prekid vatre iako je u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra ubijeno više od 11.000 Palestinaca, uključujući oko 5.000 djece.
U prvim izjavama nakon napada koje je Hamas pokrenuo 7. oktobra, kao “odgovor na stalna nasilja Izraela prema Palestincima i njihovim svetim vrijednostima”, administracija EU-a osudila je Hamas i poslala poruke: “Mi stojimo uz Izrael.”
Lideri EU-a, posebno predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, često su davali izjave da “Izrael ima pravo da se brani”, ignorišući ubijanje civila i pogoršavanje humanitarne situacije u Gazi.
Odluka člana Komisije EU-a Olivera Varhelyija, evropskog komesara za proširenje, 9. oktobra, da “neće biti nikakve obustave plaćanja palestinskim vlastima i da će svi projekti biti revidirani”, izazvala je iznenađenje.
Bezuslovna podrška Von der Leyen izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu tokom njene posjete Izraelu 14. oktobra, kada je broj civilnih žrtava premašio 1.500, njeno nespominjanje situacije u Gazi i nedostatak bilo kakvih poziva da se izbjegnu civilne žrtve, izazvali su reakcije unutar EU-a.
Zaposleni u delegacijama EU-a širom svijeta poslali su pismo Von der Leyen reagujući na njen proizraelski stav, upozoravajući da je “EU u opasnosti da izgubi sav svoj kredibilitet”.
Tokom demonstracija podrške Palestini koje su se održavale jedna za drugom u evropskim prijestolnicama istih dana, stav EU-a počeo je biti oštro kritikovan.
Digli su se glasovi da su se tvrdnje Unije da je branilac vrijednosti kao što su demokratija i ljudska prava, te njen odnos prema ruskim napadima na civile u Ukrajini, pretvorili u dvostruki standard kada su Palestinci u pitanju.
Nakon ovih događaja, u diskursu EU-a, koji bezuslovno podržava pravo Izraela na samoodbranu, dodaje se da ga treba “koristiti u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom”.
Vanredni samit lidera, na koji je pozvao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, poklopilo se sa napadom na bolnicu 17. oktobra u kojem je poginulo 500 civila.
Čak i nakon ovog incidenta, čelnici institucija EU-a suzdržali su se od upotrebe izjava poput: “Napadi Izraela nisu u skladu s međunarodnim pravom, predstavljaju ratni zločin ili ih treba odmah prekinuti.”
Umjesto toga, konačna deklaracija samita dala je poruke podrške pravu Izraela da se brani u okviru međunarodnog prava i humanitarnog prava, te da je EU posvećen rješenju o dvije države i da će nastaviti podržavati palestinsku administraciju i narod.
Poziv na “humanitarne pauze”, a ne na prekid vatre
Krajem oktobra porasla su očekivanja da će EU pozvati na prekid vatre.
Na redovnom samitu lidera EU-a održanom u Briselu od 26. do 27. oktobra, nakon višednevnih pregovora, upućen je poziv za dopremanje humanitarne pomoći kroz “humanitarne koridore i prekide sukoba”.
EU je također objavio da želi da se što prije održi međunarodna konferencija kako bi se okončao izraelsko-palestinski sukob.
Glasovi koje su zemlje EU-a dale nacrtu rezolucije kojom se poziva na prekid vatre u Gazi, a koji je izglasan na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) u noći kada je samit završio, također su otkrili razloge za stav Unije o ovom pitanju.
Dok su četiri od 14 zemalja koje su glasale protiv nacrta rezolucije bile članice EU-a – Austrija, Mađarska, Češka i Hrvatska, među 45 zemalja koje su bile uzdržane od glasanja bilo je 15 zemalja EU-a, među kojima je Njemačka, Italija, Grčka, Holandija, Poljska, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Švedska.
Od 27 članica EU-a, samo osam zemalja podržalo je nacrt rezolucije: Belgija, Irska, Francuska, Luksemburg, Malta, Portugal, Slovenija i Španija.
Ne prekid vatre, već poziv na “trenutnu pauzu u neprijateljstvima”
Od početka ovog mjeseca, pozivi na bojkot izraelskih proizvoda i smanjenje prodaje oružja počeli su da se dižu kako iz uličnih tako i iz političkih krugova, uključujući Brisel.
U govoru na sjednici Generalne skupštine Evropskog parlamenta (EP) 8. novembra, Von der Leyen je ponovila da Izrael ima pravo da se brani prema međunarodnom humanitarnom pravu i rekla da je neophodno zaštititi civile u Gazi, kao i podržati Izrael.
Navodeći da bi Izrael trebao pokušati izbjeći civilne žrtve, Von der Leyen je objavila da pomoć EU-a Gazi kroz granični prelaz Rafah nije dovoljna i da radi na otvaranju koridora za humanitarnu pomoć s mora.
Na “Međunarodnoj humanitarnoj konferenciji za Gazu”, održanoj u Parizu 9. novembra, Von der Leyen je naglasila da je “glavno pitanje ulaganje u rješenje dvije države zajedno sa regionalnim i međunarodnim partnerima”.
U izjavi koju je u ime Unije dao visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell 12. novembra navedeno je da “EU zahtijeva hitne prekide neprijateljstava, povećanje kapaciteta na graničnim prelazima i koridorima humanitarne pomoći, uključujući poseban pomorski put, kako bi humanitarna pomoć sigurno stigla do naroda Gaze”.
Nije bilo signala o konsenzusu u vezi sa pozivom na prekid vatre sa jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.
Borrell je u izjavi nakon sastanka poručio da treba izgraditi novu državu za Palestince i da za to treba razmotriti posljedice sukoba, te da u Gazi neće biti dozvoljene prisilne migracije i izraelska okupacija.
Anadolija
