Početna Vijesti I VLAST I OPOZICIJA GURALI BiH U NATO Političke reforme opasnije od...

I VLAST I OPOZICIJA GURALI BiH U NATO Političke reforme opasnije od vojnih

Od NATO integracija BiH može da odustane u svakom trenutka. Ali, najbolje je pronaći kompromis, jer se najveći dio sadržaja Akcionog plana za NATO odnosi na približavanje EU.

To za Srpskainfo kaže vojnopolitički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić, komentarišući zbrku koja je nastala u BiH nakon što su lideri SNSD, SDA i HDZ potpisali sporazum o formiranju vlasti u kome postoji i magloviti član 3 o NATO putu.

Problem je što se iz njega se ne vidi da li će BiH u Brisel poslati prvi godišnji nacionalni plan (ANP) čime bi počeo da se primjenuje Akcioni plan (MAP) za eventualno članstvo u NATO.

– Do sada je političko Sarajevo koristilo mehanizam NATO da bi prikazalo RS kao zemlju koja odstupa od evropskog pravca. Prva je bila ideja da se vojne nekretnine uknjiže na BiH. Druga je bila priča o reformi policije, jer je navodno u BiH mnogo policijskih agencija. Da, ali samo je jedna policija u RS, a 11 u Federaciji. Kada je riječ o ovoj situaciji, mislim da je tu Dodik ponovo pokazao političku vještinu. Igrao je igru i pokazao da može da se nađe kompromis, pokazujući da nije sporna RS, naročito u dijelu koji se odnosi na EU. Ta priča o slanju parcijalnog ANP je upravo to – kaže Radić.

Prema njegovim riječima, vojni dio NATO integracija nije sporan ni težak, ali bi problema za Srpsku moglo da bude u političkom dijelu koji se odnosi na funkcionalnost BiH i konsolidaciju organa na nivou BiH „što očigledno nije Dodikov interes“.

– Dakle, ovdje je riječ o kompromisu, kako da RS premosti komunikaciju prema NATO i da ne bude prikazivana od strane Sarajeva kao faktor ometanja približanja BiH Evropskoj uniji, a da se istovremeno ne uđe u onaj dio paketa koji bi bio opterećujući za Srpsku – smatra Radić.

Međutim, na nivou BiH dosad su usvojene brojne odluke, strategije  zakoni kojima je BiH trasirala svoje članstvo u NATO, čemu se sada protive političari u Republici Srpskoj. Bez obzira na to, Radić smatra da put i brzina kretanja ka NATO zavise od odnosa Sarajeva i Banjaluke i da Srpska ima kontrolni pakat odluka.

Istovremeno, u RS bjesni pravi politički rat između vlasti i opozicije na temu da li je Dodik „izdao“ Rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti iz 2016. ili „pobijedio“ Bakira Izetbegovića u posljednjem sporazumu o formiranju vlasti. To ćemo da saznamo tek kada vidimo da li će BiH poslati u Brisel prvi ANP i kakav će eventualno biti njegov sadržaj.

Međutim, ako pogledamo period od 2005, kada je formirana zajednička vojska u BiH, vidjećemo da su sve srpske političke partije učestovale u NATO integracijama BiH, kojih se sada navodno odriču. Kamen oko vrata Srpskoj svakako je član 84 Zakona o odbrani BiH koji glasi: „Parlamentarna skupština BiH, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, sprovešće potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo u NATO“.

Takav zakon predložila je Komisija za reformu odbrane BiH od 22 člana, od kojih su polovinu činili stranci. Ali, kada je zakon došao u PS BiH, za njega su glasali poslanici svih srpskih partija! Kako se može vidjeti u zapisniku sa sjednice Predstavničkog doma iz 30. septembra 2005, od 30 prisutnih poslanika, 29 ih je bilo za, a samo jedan protiv, i to Mirko Blagojević.

Takođe, u stenogramu se može naći i zanimljiva diskusija između tadašnjeg poslanika SDS Momčila Novakovića i predsjedavjućeg Nikole Špirića.

Novaković je primjetio kako su poslanici usvajanjem Zakona o odbrani ispunili uslove za „nesmetano učlanjenje BiH u NATO savez“. Zatim je predložio amandman koji kaže da će Predsjedništvo BiH kod zvaničnih institucija NATO ovu reformu verifikovati kao konačnu fazu strukturne reforme OS BiH, kako se kasnije ne bi pojavili neki novi uslovi.

Međutim, amandman je odbijen, uz komentar Špirića: „Zahvaljujem kolegi Novakoviću. Biće uslova, mi volimo ispunjavati uslove“!

Od Paravca do Ivanića

Ključni korak ka članstvu u NATO načinjen je u febuaru 2005. kada je donesena Odluka Predsjedništva BiH u kojoj se izražava opredjeljenje BiH za članstvo u NATO. Tadašnji srpski član Predsjedništva BiH bio je Borislav Paravac, koji je na tom mjestu naslijedio Mirka Šarovića, jer je podnio ostavku u aprilu 2003. Obojica su kadrovi SDS.

S promjenom vlasti taj put nije mijenjan. Predsjedništvo BiH je u oktobru 2009. predalo aplikaciju BiH za Akcijski plan za članstvo (MAP), a tada je Srbe predstavljao Nebojša Radmanović iz SNSD.

– Dalji napredak prema članstvu u NATO je krucijalno važan za BiH – napisao je Radmaović tadašnjem generalnom sekretaru NATO, uz konstataciju da smo „zadovoljni uspjehom naših prijatelja i susjeda“ Albanije i Hrvatske, te da „vjerujemo da je pravo vrijeme da i mi slijedimo njihov put“.

U MAP smo primljeni u aprilu 2010.

Na istom fonu je i Strategija spoljne politike BiH 2018.-2023, usvojena u mandatu Mladena Ivanića. Jedan od stubova spoljne politike BiH jeste sigurnost i stabilnost i unutar nje odnos prema NATO.

– Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija BiH. Prioritetne aktivnosti biće prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP. Aktiviranjem MAP, BiH će dodatno unaprijediti svoje institucije i svoju efikasnost u domenu odbrane i sigurnosti, te tako i dodatno afirmisati BiH kao sigurnu i poželjnu zemlju za strane investicije – piše u Strategiji.

(Srpskainfo)

Dental Studio Prijedor